BAJIĆ I JOSIPOVIĆ SLOŽNI

Zakon o ništetnosti sprječava kažnjavanje ratnih zločina

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 14.03.2012 20:43
  • Objavljeno 14.03.2012 u 13:39
Bajić i Josipović

Bajić i Josipović

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan/PIXSELL

Umjesto štetnog Zakona o ništetnosti, koji je ugrozio suradnju regionalnih državnih tužitelja, trebalo bi njihove sporazume podignuti na višu razinu u smislu kvalitetnog međunarodnog sporazuma, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, a taj je prijedlog podržao i glavni hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić, kazavši da Ministarstvo pravosuđa već radi na tome

'Teško ćemo naći trajni mir ako svi oni koji su počinili ratne zločine ne budu kažnjeni. Zločin je uvijek zločin bez obzira tko ga je počinio i za njega treba odgovarati, a odgovornost pojedinaca za ratne zločine ne utječe na obrambeni karakter našeg Domovinskog rata. Politiku treba razlučiti od ratnih zločina, potrebna je jednakost kriterija kako prema počiniteljima tako i prema žrtvama', istaknuo je predsjednik Josipović govoreći na okruglom stolu 'Nužnost učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranje zapovjedno odgovornih osoba' u Hrvatskom novinarskom društvu u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Građanskog odbora za ljudska prava te Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Međutim, naporima u procesuiranju ratnih zločina probleme stvara Zakon o ništetnosti, na što se osvrnuo i šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren, gostujući na okruglom stolu, kazao: 'Europska unija mnogo polaže na regionalnu suradnju i prati sve što se događa. Nadam se da će nedavno doneseni Zakon o ništetnosti biti razmotren. Uloga državnih tužitelja, koji su na regionalnom nivou našli dobro rješenje u vezi regionalnog karaktera zločina i problema oko državljanstva i izručivanja, jedna je od najvažnijih i njihov aktivni pristup predstavlja bazu za nastavak rada, a još ima neistraženih i neprocesuiranih ratnih zločina i važno je da počinitelji ne izbjegnu odgovornost te da žrtve dobiju zadovoljštinu'. 'Pred nacionalnim pravosuđem još ima posla, no u posljednje tri godine zabilježen je napredak u procesuiranju ratnih zločina što se ogleda i u Izvješću o napretku, a EU će i dalje pratiti razvoj događaja jer kada zemlja sudi pravično, transparentno i nepristrano to govori o njezinoj neovisnosti i političkoj zrelosti', zaključio je Vandoren.

Govoreći o napretku da je 'Hrvatska od jednostranog pristupa ipak došla do procesuiranja ratnih zločina', Josipović je ponovio svoj stav oko Zakona o ništetnosti koji smatra neustavnim zbog čega je i podnio tužbu Ustavnom sudu: 'Zakon o ništetnosti prividno štiti branitelje i ograničava im pravo na obranu te uvodi politiku u ratne zločine. Iznimno je važno u ovoj fazi napraviti distinkciju ratnih zločina za koje ne smije biti milosti ni oprosta, od onih zločina obuhvaćenih Zakonom o oprostu, koji nisu ratni zločini i načelo međunarodnog ustupanja doprinosi tome da će počinitelji biti kažnjeni', istaknuo je Josipović.

Bajić o procesuiranju ratnih zločina

'Važno je da su sudi, a ne gdje se sudi i Zakon o ništetnosti nije prekinuo, ali jest ugrozio regionalnu suradnju državnih tužitelja', kazao je hrvatski glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji je podržao Josipovićev prijedlog. 'Regionalna suradnja pojavila se kao nužno zlo, jer Hrvatska, osim međunarodne pomoći u prvoj fazi istraga, nije mogla ostvariti kontakte. Tada smo sjeli s kolegama i potpisali tužilačke sporazume, koji su se pokazali jako dobri i široko prepoznati, jer omogućuju neposrednu komunikaciju među tužiteljima. Primjerice, Srbija je temeljem toga podignula 20 optužnica, dvije su istrage u tijeku, 14 osoba je proglašeno krivima, osam pravomoćno, a jedna je oslobođena. Uspostavljeno je veliko povjerenje i Zakon o ništetnosti je ugrozio, ali nije doveo u pitanje našu suradnju i radna skupina Ministarstva pravosuđa radi na tome da se ti tužilački sporazumi podignu na viši nivo međunarodnog sporazuma', kazao je Bajić.

Da je Zakon o ništetnosti štetan te da je nužno donijeti međunarodni sporazum o suradnji, upozorila je i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, koja je, između ostalog, kazala da je 'dvojben i šteti i žrtvama i osumnjičenima, jer je država dužna sudjelovati i omogućiti istragu i pravičan postupak, a ovaj je zakon, iako kratak, prepun niza besmislenih i neprimjenjivih odredbi'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi