preplavljeni lažnjacima

Za parfeme ste čuli, a što kažete na krivotvoreni Ferrari? Od lažnih vijesti danas je isplativija samo jeftina imitacija luksuza

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 18.08.2019 20:18
  • Objavljeno 18.08.2019 u 20:18
Krivotvoreni i originalni Chanel

Krivotvoreni i originalni Chanel

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Čuli ste za krivotvorene novčanice i dizajnerske torbice, možda ste od uličnog prodavača kupili jeftinu imitaciju Chanela 5 ili nasjeli na lažne najkice, ali teško da je do vas doprla priča o krivotvorenom Ferrariju i Lamborghiniju. E, pa ima i toga, barem u Brazilu. Od lažnog Ferrarija do lažnih lijekova koji se izdaju samo na recept, svijet su preplavili lažnjaci kojima industrija krivotvorenja godišnje obrne do 1200 milijardi dolara, a u EU i članicama OECD-a raste 3,3 posto godišnje

Sredinom srpnja policija u obalnom gradiću Itajaí na jugu Brazila uhitila je oca i sina, vlasnike tvornice automobila, pod sumnjom da su falsificirali najluksuznije marke sportskih cestovnih krstarica. Kao dokaz policija je zatekla osam automobila u različitim fazama proizvodnje, dva Ferrarija i šest Lamborghinija. Karoserija je neupućene mogla zavarati, ali ne i zaljubljenike brzina. Posuđeni motori iz vozila Mitsubishi Eclipsa, Alfa Romea i Chevrolet Omege ipak su kašljali pri ludim brzinama.

Tvornicu Autos Fibru vlasnici su komotno oglašavali na Instagramu i YouTubeu, a nezadovoljni klijenti objavljivali loše recenzije na lokalnom potrošačkom portalu. Što su očekivali plaćajući 47.000 do 66.000 dolara za ono što se na službenom tržištu stoji 400.000 do 800.000? Vlasnici lažnih jurilica tako doista mogu potvrditi onu: suviše dobro (i jeftino), da bi bilo istinito.

Lažna se roba danas ne prodaje samo na crnom tržištu, možda ćete je naći u lokalnoj trgovini – mafija nikada ne spava i beskrajno je maštovita. Proljetos je naša carina zaplijenila i u Sesvetama uništila veliku količinu krivotvorene odjeće, obuće, torbi i galanterije s logom luksuznih modnih brendova kao što su Armani, Prada ili D&G. Lažnjaci se i u nas kupuju, ber obzira što kupci znaju da su lažnjaci. Kada se bivša premijerka Jadranka Kosor svojedobno pojavila s torbom sličnom Fendijevom modelu, javnost je pitala od kuda joj novac za takav luksuz, na što je njezina glasnogovornica objasnila da je riječ o imitaciji. Nakon što su je neki podsjetili na naš zakon (uvoz, skladištenje i promet krivotvorenom robom kažnjava se novčano ili do tri godine zatvora), glasnogovornica je promijenila ploču tvrdeći da je riječ o sličnom modelu.

Prema nekim procjenama svijetom se godišnje vrti lažna robe vrijedna 510 milijardi dolara, a pesimisti tvrde da je riječ o 1200 milijardi dolara! Američke kompanije samo su 2017. izgubile 200 milijardi dolara zbog krađe njihovog intelektualnog vlasništva u drugim zemljama.

Od fake-newsa danas je valjda isplativija samo fake-roba. U ovo vrijeme kada ukupna trgovina stagnira, novi izvještaji OECD-a i Ureda za intelektualno vlasništvo EU kazuju da industrija krivotvorene robe raste 3.3 posto godišnje u članicama OECD-a i zemljama EU, ne računajući proizvodnju lažnjaka i distribucija putem interneta, dok na globalnoj razini raste sedam posto.

Najviše se krivotvori softver - vrijedan 46 milijardi dolara godišnje ostaje nelicenciran, obuća, posebno tenisice i odjeća, kožna galanterija, električna i elektronska oprema, satovi, medicinska oprema, parfemi, igračke, nakit i farmaceustki proizvodi, a carinici u zadnje vrijeme sve češće pronalaze imitacije proizvoda koji su do sada bili pošteđeni krivotvorenja poput gitara poznatih marki i – građevinskog materijala.

Lažni vs. originalni Louis Vuitton

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo/ormar.hr

Američki Nike je najviše krivotvoreni brend u svijetu, slijede ga Levi’s i Adidas, od odjeće i asesoara Gucci i Louis Vuitton. Krivotvorenjem su najviše pogođene Sjednijene Države, čije marke i patenti čine 24 posto zaplijenjenih lažnih proizvoda u svijetu, slijede ih Francuska, Italija, Švicarska i Njemačka. Interes za pojedinu vrstu lažne robe pak varira od zemlje do zemlje. U Bugarskoj i Kanadi najbolje prolaze cigarete, na Malti elektronika, u Rumunjskoj parfemi, u Sloveniji sportska oprema.

U kineskom gradu Yiwu otvoreno je 40.000 trgovina na veliko sa 100.000 proizvoda od kojih se računa da je 90 posto lažnih. Uz Kinu i Hong Kong, te šampione štancanja piratiziranih svjetskih brendova, najrevniji su Turska, Singapur, Tajland i Indija, dok se Egipat specijalizirao za krivotvorenje brendova prehrambene industrije.

U nastojanju da zaštite integritet e-trgovine, Odjel za ekonomski razvoj u Dubaiju zatvorio je u ožujku 13.948 stranica na kojima se prodavala krivotvorena roba. Od 300.000 Diorovih krpica i Vuittonovih 150.000 torbica nuđenih prije desetak godina na američkom eBayu, 90 posto je bilo lažno, a dvije trećine prijavljenog kriminala na internetu odnosi se na dražbe lažne robe.

Ako ste ovih dana putem Amazona kupili probiotik Align proizvođača Procter & Gamble, iz Amazona vas upozoravaju da ga ne koristite jer sumnjaju da je lažan uz obećanje povrata novca. Trgovanje dodacima hrani posebna je siva zona jer proizvođači nisu zakonski primorani na testiranje učinkovistosti i sigurnosti kao što su to farmaceutski proizvodi. Ispadne li vam plomba čim napustite zubarsku ordinaciju vjerojatno je riječ o lažnom materijalu nikakve kakvoće. Od svega se najviše krivotvori Viagra u kojoj se uz lažne sastojke može naći tinte pa printere i amfetamin, a neki se sjećaju 2006. kada su pripadnici Hezbolaha krijumčarili lažnu Viagru u SAD.

Najopasniji su lažni lijekovi na recept, pa ako je vjerovati američkom blogeru Brandonu Gailleu, 16 posto njih sadrži krive sastojke, 17 posto netočne količine odgovarajućih sastojaka, a 60 posto ih nemaju baš nikakve aktivne sastojke.

Prema procjeni Međunarodne radne skupine za borbu protiv krivotvorenja (IMPACT) Svjetske zdravstvene organizacije 10 do 15 posto lijekova u svijetu je lažnih, na čemu se godišnje obrne nekih 217 milijardi dolara. Industrija krivotvorenja, kaže WTO, raste alarmantnom brzinom, čak brže od legitimnih farmaceutskih tvrtki. Posebno zastrašuje činjenica da više od 30 posto njihovih proizvoda završava u zemljama u razvoju, uz vrlo stvarne posljedice: u zemljama Subsahare i jugoistočne Azije godišnje umire 650.000 ljudi zbog lažnih lijekova protiv malarije ili onih loše kvalitete.

  • +7
  • +4

Otvorenje izložbe Muzeja policije krivotvorenih umjetnina

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Ali kako ući u trag krivotvoriteljima, naročito robe prodavane putem glomaznih sustava kakav je Amazon i tko je zakonski odgovoran? Je li to Amazon ili preprodavač preko kojeg je roba stigla do internetskih polica? Ali preprodavač je nabavlja preko drugog preprodavača, drugi preko trećega i u tom lancu obmane teško je otkriti proizvođača jeftinih lažnjaka.

Tim problemima bave se pogođene firme i države, svake se godine održavaju brojni skupovi i kongresi kao što je u San Francisku u siječnju bio Skup o borbi protiv krivotvorenja i zaštita brendova ili će biti ovoga rujna Konferencija o zaštiti brendova u Šangaju. Ipak, uz svu borbu i nastojanja, pravog izlaza nema, jer, kako pesimistički reče naš Boris Banović u nedavnom razgovoru na tu temu, prodaja lažnjaka može se donekle spriječiti velikim akcijama, ali već sljedećim kontejnerom do kupca stiže lažna odjeća i obuća.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!