posljedice klimatskih promjena

Mediteran se seli na sjever: Zbog ekstremnih vrućina umjesto pola sata radnog odmora njemački sindikati traže uvođenje sieste

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 14.07.2019 22:19
  • Objavljeno 14.07.2019 u 22:19
Građani Münchena potražili su osvježenje uz rijeku tijekom vrućeg dana 25. lipnja 2019.

Građani Münchena potražili su osvježenje uz rijeku tijekom vrućeg dana 25. lipnja 2019.

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Krovna udruga njemačkih sindikata zahtijeva donošenje zakona o dužim stankama za odmor tijekom radnog vremena, po uzoru na Španjolsku i Italiju. Tko može ozbiljno raditi na 40 stupnjeva Celzijevih, koliko je zabilježeno u mjestima nedaleko od poljske granice ili u južnom dijelu Bavarske, u uvjetima kada ministarstvo prometa zbog usijanog asfalta ograničava brzinu na autocestama, klima-uređaji ne rashlađuju vlakove i autobuse, vatrogasne brigade pojačavaju ljudstvo, a građani se hlade jureći nagi na motociklima

Mediteran se seli na sjever, točnije u Njemačku. Jer Njemačka se zadnjih godina prži na vrućem limenom krovu, a užareno ljeto ovoga lipnja kulminiralo je najvišim temperaturama otkada su mjerenja, dosegavši u nekim dijelovima zemlje blizu 40 Celzijevih stupnjeva. Previše i za vrući Mediteran, pa je u takvom kipućem kotlu nemoguće koncentrirano obavljati posao, naročito na otvorenom, gdje su radnici izloženi ozbiljnom zdravstvenom hazardu. Ljetna fjaka postaje superfjaka.

Umjesto pola sata zakonski zajamčene stanke za odmor tijekom radnog vremena, Krovna udruga njemačkih sindikata (DGB) stoga traži dužu pauzu, po uzoru na iskusne Španjolsku i Italiju. Te dvije zemlje znaju kako se othrvati mediteranskim vrućinama, stvorivši cijelu filozofiju višesatnog odmora u doba zvizdana.

Tijekom talijanske ripose, popodnevne stanke kada sunce najjače žeže, većina se poslova u trgovinama ili tvorničkim halama prekida od 12 do 16 sati da djelatnici kod kuće i u hladu ručaju te malo pridrijemaju. Ako ste bili u Italiji tijekom ljeta, pamtite puste ulice u ranim popodnevnim satima, naročito u doba feragosta.

Španjolska siesta potječe iz vremena u kojem su seljaci u podne bježali s usijanih polja i dremuckajući čekali popodnevni nastavak posla. Mada se posao preselio u tvorničke hale, urede i na ceste, tradicija je nastavljena te se djelatnici današnjih španjolskih kompanija i ureda odmaraju dva sata dnevno, a građani općine Ador u gradu Safor nedaleko od Valencije osigurali su zakonsko pravo na tri sata stanke, od 14 do 17 sati. Siesti se vraćaju i neki veliki gradovi, pa je 2017. u financijskom dijelu Madrida otvoren prvi cafe namijenjen bankarima i advokatima da 'ubiju oko' za 14 eura po satu.

  • +2

Via Condotti, Rim

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

'Južne zemlje odavno to rade. U vrijeme toplinskih valova Nijemcima je također potrebna siesta. Dužnost je poslodavca osigurati djelatnicima odgovarajući prostor u kojem se mogu oporavljati tijekom najtoplijeg dijela dana', objašnjava zahtjev DGB-a njihova glasnogovornica Annelie Buntenbach. I doista, što i kako raditi na 38,9 stupnjeva u mjestima nedaleko od poljske granice ili u južnom dijelu Bavarske, u kojoj je 40,3 stupnja najviša do sada zabilježena temperatura otkada je mjerenja; u uvjetima kada ministarstvo prometa zbog usijanog asfalta ograničava brzinu na autocestama, klima-uređaji ne rashlađuju vlakove i autobuse, a vatrogasne brigade pojačavaju ljudstvo?

U saveznoj pokrajini Brandenburg policija je zaustavila građanina koji se gol hladio na jurećem motociklu. U odnosu na Njemačku krajem lipnja, španjolska Katalonija i talijanski Milano sa 'samo' 40 stupnjeva bili su krajem lipnja podnošljivija mjesta.

  • +4
  • +1

Val vrućina u Europi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Slično je bilo u Belgiji, a u Francuskoj je u mjestu Villevieilleu zabilježen 45,1 stupanj, čemu se približio Pariz. Čak su i na dalekoj Aljaski zabilježena 32 stupnja, a sibirski Irkutsk je uslijed topljenja leda pogođen nezapamćenim poplavama. Svjetska meteorološka udruga kaže da je 2019. na putu da postane jedna od najtoplijih u povijesti, predviđajući sve češće toplinske udare u Europi pristigle iz Sahare. Hrvatska trenutno nije pogođena ekstremima, ali ljeto je dugo.

Zahtjev njemačkih sindikalista u tako promijenjenim klimatskim uvjetima stoga postaje vrlo ozbiljan i utemeljen, pa nastavi li se tako, i hladna će se Njemačka suočiti s činjenicom da će u budućnosti morati mijenjati radne navike i radna prava. Trebaju li u takvim uvjetima građevinski radnici, policajci, vatrogasci i drugi s poslovima na otvorenom raditi bez dodatne zaštite i beneficiranog radnog staža, pitaju u DGB-u? Očekuje se da će klimatske promjene utjecati na brojne društvene, kulturne i prirodne resurse, na migracije, na ekonomiju i pojedine djelatnosti, na ljudsko zdravlje, infrastrukturu i prometne sustave, na opskrbu energijom, hranom i naročito vodom.

  • +3

Vrućine poharale Europu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Zbog klimatskih promjena neke vrste zanimanja i industrije mogu se suočiti s velikim izazovima. Posebno će biti pogođene profesije usko povezane s vremenom i klimom, kao što su turizam na otvorenom, trgovina i poljoprivreda. Španjolci se boje da će im se uslijed nesnosnih vrućina ohladiti turizam. Svakoga ljeta gledamo poljoprivrednike kako zbrajaju štete i otpisuju uništene ljetine. Neke kulture morat će se seliti na sjever, što je počelo prvim vinogradima uzgojenim u Švedskoj. No kako i do Šveđana dopire topli dašak Sahare, i oni će svoju fiku (popularan naziv pauze za kavu) vjerojatno morati prilagoditi mediteranskom standardu.

Na Zapadu se davno proširilo vjerovanje da su ljudi u područjima vruće klime lijeni i općenito inferiorni stanovnicima hladne klime, a priča o vatrenom mentalitetu Mediterana i hladnom Sjevera živi i danas. Prije više od dva stoljeća francuski filozof Montesquieu iznio je teoriju po kojoj klimatske razlike pomažu u oblikovanju ljudskih društava. Na temelju predmoderne medicine zaključio je da su u hladnijim područjima ljudi snažniji, što mora 'proizvesti različite učinke, veću smjelost, više hrabrosti, veći osjećaj superiornosti'.

Takva tumačenja dobivaju određenu potporu i u suvremenoj znanosti pa je prije godinu dana u časopisu Nature Human Behaviour grupa kineskih, američkih, australskih i britanskih psihologa objavila zajedničko izvješće u kojemu tvrde da su – u usporedbi s ljudima odraslim u područjima ekstremnih temperatura, bilo niskih, bilo visokih, oni pri blagoj klimi (oko 22 stupnja) skloniji socijalizaciji i emocionalnoj stabilnosti, suglasnosti i otvorenosti prema iskustvu. No jedan od autora izvješća, psiholog Jason Rentfrow s Cambridgea, priznaje da je sve to vrsta intuitivnog otkrića te da se tek zahvaljujući internetu koji omogućava metodu prikupljanja velikih količina podataka mogu empirijski ispitati neke od takvih ideja. Istraživanja će reći svoje, ali zahtjev njemačkih sindikata za uvođenjem južnjačke sieste znak je da se u odnosu sjevera i juga ipak nešto ozbiljnije mijenja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!