VODITELJ LABORAToRIJA

Vugrek: Imamo šest mutacija nezabilježenih u svijetu; HZJZ ne spominje njujorški soj

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 17.05.2021 09:32
  • Objavljeno 17.05.2021 u 09:27
Oliver Vugrek

Oliver Vugrek

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Molekularni biolog Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković, komentirao je epidemiološku situaciju. 'Ne očekujem preveliki rast broja novozaraženih nakon jučerašnjih izbora, ljudi su već naučeni u više od godinu dana epidemije. Koliko sam vidio na biralištima je bilo sve pod kontrolom, glasači imali su maske, vlastite olovke, a nakon izbora nije bilo pretjeranog druženja u stožerima, bilo je manjih skupova i bilo je dobro organizirano', rekao je u emisiji HRT-a Studio 4

Govorio je i o indijskom soju koronavirusa.

'Mutacije u virusu događaju se spontano, to nije ništa novo. Otpilike se događaju jedna do dvije mutacije mjesečno. Od početka travnja gdje smo proveli zadnju analizu na 24 uzorka vidjeli smo dosad nezabilježne mutacije. To nije ništa neobično, mutacije dolaze i odlaze. Neke, poput indijskog soja, koji virusu daju neku prednost, brze širenje i neke druge mehanizme oni će se zadržati u populaciji. Zasada, koliko ja znam , nema nekih spoznaja da je indijski soj smrtonosniji. Takve sojeve moramo pratiti, a u Hrvatskoj još nije zabilježen indijski soj, za razliku od Slovenije gdje je već prisutan. No vjerojatno će stići i do nas u nekom skorom vremenu i ne može se predvidjeti kada ćemo detektirati', rekao je o mutacijama virusa i novim znanstvenim spoznajama vezanima uz koronavirusnu zarazu molekularni biolog Oliver Vugrek za Studio 4 HRT-a.

Objasnio je kako mutacija ne mora biti uvezena, on se može spontano dogoditi u bilo kojoj državi.

'Na temelju naših rezultata vidimo šest varijacija u genomu koji još u svijetu nisu zabilježeni i 13 koje nisu zabilježene u Europi. To su neke normalne pojave u virusu, da virus mutira', rekao je Vugrek.

'Trebalo bi više sekvencirati viruse iz više razloga. Prvo iz molekularno-bioloških razloga jer je moguće da se mutacijom izmjeni regija koju otkriva PCR test i može biti lažnih negativnih rezultata PCR testiranja. Zato je potrebno redovito sekvencionirati genom, posebno regije koje su bitne za PCR test. Kompletni genom virusa moguće je sekvencionirati u roku od pet dana u laboratoriju Instituta Ruđer Bošković.

  • +11
  • +8

Koronavirus u Indiji

Izvor: EPA / Autor: DIVYAKANT SOLANKI

Dodao je da bi se tada mogli izolirati kontakti da se suzbije daljnje širenje i dobila se prednost u spriječavanju širenja tih nekih tzv. "opasnih" virusa odnosno onih koji su pod povećalom. Možda nije dovoljno 200 uzoraka mjesečno koji se šalju u ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control) i onda se nakon mjesec-dva dobiju rezultati i to je predugo, objasnio je Vugrek.

'U Hrvatskoj imamo i drugih sojeva. Primjerice gledao što je nedavno objavio HZJZ i nije spomenuo njujoroški soj koji je prisutan u Hrvatskoj. Imamo dva uzorka, posljednji prije desetak dana. Taj soj pojavio se u siječnju u New Yorku i prisutan je kod nas i nema ga u tablici HZJZ-a.'

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!