RICHEMBERGH OCIJENIO

'Vladajućima nije u interesu vratiti zemlju oduzetu u komunizmu'

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 07.01.2011 15:34
  • Objavljeno 07.01.2011 u 15:34
Goran Beus Richembergh

Goran Beus Richembergh

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Boris Arbanas

Saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh krajem prošle godine u saborsku je proceduru u ime skupine zastupnika uputio izmjene i dopune zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunističke vladavine kojima, kako je kazao danas Hini, traže da se zemljišnim zajednicama omogući povrat imovine oduzete im još 1947. godine i to bez prava na naknadu.

'Imovina zemljišnih zajednica jedini je oblik privatnog vlasništva koji još nije obeštećen niti je zakonski omogućen njegov povrat', kazao je Beus Richembergh u telefonskom razgovoru.

U prijedlogu izmjena koje je uputio Saboru, HNS-ov zastupnik tako upozorava da se zahtjev za povratom imovine zemljišnim zajednicama temelji na načelu sadržanom u demokratskom duhu Ustava RH da 'postoji neosporiva javna političko-zakonodavna, da povijesno-narodsku ne spominjemo, obveza Sabora zakonito povratiti vlasnicima i nasljednicima imovinu koja im je totalitarnim političkim zakonom Sabora NRH (1947. g.) proglašena općenarodnom i oduzeta bez prava na ikakvu naknadu'.

Izmjene je uputio 29. prosinca i to je prvi put da se to pitanje u formi službenoga zakonskoga teksta nalazi u saborskoj proceduri.

Rasprava o mogućnosti povrata imovine zemljišnim zajednicama, doduše, već je dva puta vođena u nekoliko saborskih odbora - početkom devedesetih kao i 2002., no oba puta je iz zakona koji su se tada donosili to pitanje ispušteno, a rješenje problema odgađano, navodi Beus Richembergh.

Zastupnici vladajućih stranaka nisu spremni potpisati zahtjev o povratu oduzete zemlje

Jedan od razloga tome vidi u otporu, kako je rekao, raznih tajkunsko-špekulantskih krugova, koji mešetare tom zemljom, a koja je danas, upozorava, uglavnom loše tretirana, odnosno nedovoljno iskorištena. 'Ta je zemlja predmet interesa i HDZ-ovih i HSS-ovih tajkuna i zakupaca koji mešetare tom zemljom', rekao je.

Drugi razlog nerješavanja pitanja zemljišnih zajednica vidi u tome što, kako je rekao, postoji bojazan države da će izgubiti zemlju. No, kaže, taj je strah nepotreban jer procjene pokazuju da bi i u najboljem slučaju zahtjevima za povrat imovine bila obuhvaćena tek jedna četvrtina ukupnog vlasništva nekadašnjih zemljišnih zajednica.
Nemoguće je, kaže, nakon 50 do 60 godina diskontinuiteta očekivati da će svi nasljednici nekadašnjih udjeličara u zemljišnim zajednicama pohrliti i zatražiti povrat imovine.
Pored zastupnika Beusa Richembergha (HNS), prijedlog Zakona je supotpisalo još osam saborskih zastupnika: Silvano Hrelja (HSU), Tonino Picula (SDP), Ratko Gajica (SDSS), Zlatko Horvat (nezavisni) te HNS-ovi zastupnici Vesna Pusić, Danica Hursa, Miljenko Dorić i Zlatko Koračević.

Prijedlog je ponuđen na potpis i zastupnicima vladajuće većine Stjepanu Kundiću (HDZ), Denešu Šoji (nezavisni) te Marijani Petir i Borisu Klemeniću (HSS), ali se oni nisu odazvali.

Uz prijedlog Zakona pripremljeno je i deset setova priloga, od preslika Zakona o zemljišnim zajednicama iz 1894. godine, Zakona o Plemenitoj općini turopoljskoj iz 1895. godine, Naputka Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade iz 1897. godine, Zakona o oduzimanju imovine zemljišnim zajednicama iz 1947. godine kao i preslike primjera popisa ovlaštenika, kupoprodajnih ugovora te povijesnih zemljišno-knjižnih i katastarskih izvadaka.

Kako se službenim početkom procedure omogućava čitav niz aktivnosti u Saboru, a koje do sada nisu bile moguće, HNS-ov zastupnik kazao je kako bi se uskoro trebala održati i tematska sjednica saborskog Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo.

Najavljuje i intenzivniju javnu kampanju samih udruga zemljišnih zajednica koje su do sada uspostavljene odnosno obnovljene u Turopolju, Jastrebarskom i Zagrebu, Gorskom kotaru i Međimurju. Inače, 2002. osnovana je Zajednica zemljišnih zajednica Hrvatske kao krovna udruga svih obnovljenih zemljišnih zajednica.

Zemljišne zajednice su udruge pojedinaca ili obitelji koje zajednički upravljaju skupnom (korporativnom) imovinom na načelu udjeličarstva/dioništva svojih članova, a riječ je uglavnom o poljoprivrednom zemljištu (pašnjaci, oranice, vinogradi...), šumama i manjim dijelom ostalim nekretninama.

Neke svoje postojanje datiraju još u 13. stoljeće, no većina ih je nastala u 19. stoljeću, osobito nakon ukidanja kmetstva i Vojne krajine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi