U Hrvatskoj su potvrđena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila, a jedan od oboljelih nalazi se na intenzivnoj njezi i priključen je na respirator. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Alemka Markotić za Dnevnik Nove TV pojasnila je da većina zaraženih nema simptome ili razvije blaži oblik bolesti, dok se teški simptomi javljaju kod oko jedan posto oboljelih
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj. Markotić je potvrdila da je jedan od pacijenata zbog teške kliničke slike smješten na intenzivnu njegu i priključen na respirator. 'Nadamo se da će se za dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će biti sve dobro', rekla je Dnevnik Nove TV.
Objasnila je da velika većina ljudi zaraženih virusom neće razviti ozbiljne zdravstvene tegobe.
vezane vijesti
'Treba naglasiti je da oko 80 posto onih koji budu zaraženi virusom ustvari nema gotovo nikakve simptome i dvadesetak posto njih ima blaže simptome. Samo jedan posto bolesnika ima teške simptome koji uključuju visoku temperaturu i različite neurološke ispade, od jakih glavobolja, poremećaja vida, kretanja... Dakle, može se manifestirati cijeli niz neuroloških poremećaja, koji onda upućuju na to da bi se možda moglo raditi o toj bolesti', objasnila je Markotić.
Ne prenosi se s čovjeka na čovjeka
Karantena nije potrebna jer se virus Zapadnog Nila ne prenosi s čovjeka na čovjeka. 'Prijenosnik je komarac. Između čovjeka i komarca još su i ptice i konji u prvom redu, a onda još i neke druge životinje. Dakle, isključivo se prenosi putem komarca na čovjeka, a s čovjeka na čovjeka bolest se ne prenosi', kazala je Markotić za Dnevnik Nove TV.
Najugroženije su osobe starije životne dobi, imunokompromitirane osobe te oni koji primaju imunološku terapiju ili se liječe od karcinoma.
Markotić je dodala da je moguć i prijenos transfuzijom, ali da se krv u Hrvatskoj testira na virus Zapadnog Nila. 'Treba još spomenuti da se virus eventualno može prenijeti i transfuzijom, međutim naš je sustav to već davno prepoznao. Sva krv testira se i na virus Zapadnog Nila, tako da je sve skupa sigurno', kazala je.
Vrhunac bolesti u srpnju i kolovozu
Riječ je o sezonskoj bolesti, a sada je razdoblje u kojem se očekuje najveći broj slučajeva. Prema riječima Markotić, broj oboljelih najčešće doseže vrhunac tijekom srpnja i kolovoza, nakon čega počinje opadati. Teški oblici bolesti nisu česti s obzirom na to da velik broj zaraženih uopće ne razvije simptome.
Dodala je i da nema mnogo mogućnosti za sprječavanje širenja bolesti. Situacija je, kaže, slična onoj iz prethodnih godina, a epidemije se povremeno pojavljuju svakih pet do sedam godina.
'Dolazi do određenih kretanja i promjena u ciklusu i širenja komaraca i širenja infekcije među njima. Nekih godina imamo epidemije i povećan broj slučajeva, a zasad se čini da bi ovo mogla biti samo jedna godina u kojoj će se javiti neki sporadični slučaj', zaključila je Markotić.
