Tri osobe u Hrvatskoj oboljele su nakon zaraze virusom Zapadnog Nila tijekom srpnja i kolovoza, potvrdili su za RTL Danas iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Oboljeli stižu iz istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Iz HZJZ-a izričito navode da se bolest ne prenosi kontaktom s čovjeka na čovjeka. Objavili su i detaljno objašnjenje o bolesti.

'Bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila, koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su glavni domaćini virusa i on se umnožava u njima te su one glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine, ljude, kopitare ili druge sisavce, prenosi se ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes', ističu iz HZJZ-a.

Simptomi nalik gripi

Navode da je riječ o sezonskoj bolesti koja ovisi o brojnim okolišnim, klimatskim i vremenskim prilikama, pa čak i o broju i aktivnosti komaraca i ptica. No uglavnom se pojavljuje u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima. Objašnjavaju i koji simptomi prate tu bolest.

Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi nakon inkubacije od dva do šest dana (u rasponu od dva do 14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80 posto slučajeva). U oko 20-30 posto inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima te simptomima gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50 posto oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica Zapadnog Nila, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana.

U manje od jedan posto inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest, npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju, ili imunosuprimirane osobe (npr. nakon transplantacije organa i sl.), navode iz HZJZ-a.

Mjere zaštite

Naglašavaju da se oboljeli liječe simptomatski i da se uglavnom oporave bez trajnih posljedica. Dodaju da su u prevenciji zaraze važne mjere za suzbijanje komaraca, aktivnih u sumrak ili tijekom noći i zore, te osobne mjere zaštite:

• primjenjujte sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente, u spreju za kožu (prema uputama proizvođača)
• zaštitite se odjećom dugih rukava i nogavica tijekom boravka na području s puno komaraca (osobito u sumrak)
• zaštitite prozore i vrata balkona ili terasa mrežama protiv insekata
• koristite sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente, za prostore
• boravite u klimatiziranim prostorima kada je to moguće.