MUDŽAHEDIN EL KALK

[VIDEO] Švedski sud u našem susjedstvu ispituje Irance koji su se na strani Iraka borili protiv Homeinija: Priča o 'narodnim mudžahedinima' puna je obrata

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 20.11.2021 22:48
  • Objavljeno 20.11.2021 u 22:48
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: ROBERTO SCHMIDT / AFP / Profimedia

Šestero švedskih sudaca ispitat će idućih dana u Albaniji sedmoricu svjedoka ubojstava nekoliko tisuća pripadnika organizacije Mudžahedin el Kalk (MEK), a koja već godinama pokušava svrgnuti teokratsku vladu u Teheranu. Pripadnici MEK-a, prozvani 'narodni mudžahedini', pomogli su u svrgavanju šaha u Iranu, a uz pomoć SAD-a pronašli su utočište u Albaniji nakon što su poslije razlaza s iranskim vlastima ratovali na strani Iraka i režima Sadama Huseina. Zbog rastućeg iranskog utjecaja u Iraku njihova sigurnost je ugrožena jer ih Teheran smatra izdajicama pa je pokrenuo nesmiljen lov na njih. Tportal donosi priču o organizaciji koja se od 2013. godine skriva u našem susjedstvu, a koje nerado govori o tome

Suci i tužitelji zaputili su se u Albaniju nakon što je Švedska prije dvije godine na štokholmskom aerodromu Arlanda uhitila nekadašnjeg visokopozicioniranog iranskog dužnosnika Hamida Nourija, optuženog za ubojstva, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Nouri je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća bio zamjenik tužitelja u teheranskom zatvoru Gohardašt, u kojem je, pri kraju Iračko-iranskog rata 1988. godine, po naredbi ajatolaha Homeinija ubijeno 5000 političkih zatvorenika. Mnogi od njih bili su pripadnici MEK-a te su zbog svojih zasluga u svrgavanju diktature nekadašnjeg iranskog šaha Reze Pahlavija dobili naziv 'narodni mudžahedini'.

Pripadnici ljevičarskog MEK-a pridružili su se potkraj 70-ih godina Homeinijevoj Islamskoj revoluciji radi svrgavanja šaha te su slovili kao neustrašivi borci koji nisu prezali ni od samoubilačkih napada na šahove snage sigurnosti, ali i predstavništva zapadnih tvrtki u Iranu koje su obilato pomagale Rezi Pahlaviju. No nakon što je srušen šahov režim, a na vlast iz pariškog egzila došao ajatolah Ruholah Homeini, MEK je proglašen neprijateljem.

Izvor: Društvene mreže

Homeinija je naime zabrinula rastuća popularnost skupine koja je u sve većem broju počela okupljati studente i srednji sloj koji je novoustoličeni vjerski vođa smatrao ključnim za podršku svojem obliku teokracije. S druge pak strane MEK je optužio ajatolaha za političku samovolju i progon neistomišljenika.

Na ajatolahovoj crnoj listi

Dospjevši na ajatolahovu crnu listu, MEK se povukao u ilegalu i započeo rat protiv nove vlasti u Teheranu, uglavnom izvodeći političke atentate. U takvom atentatu 'narodni mudžahedini' krajem kolovoza 1981. ubili su tek izabranog iranskog predsjednika Muhameda Ali Radžaija te premijera Muhameda Džavada Bahonara, ali i još sedamdesetak visokih dužnosnika. Prema iskazima svjedoka, aktovku u kojoj je bila skrivena bomba aktivirao je pripadnik MEK-a Masud Kešmiri, a u ured premijera infiltrirao se pod krinkom dužnosnika državne sigurnosti.

Sjedište vlade u kojem je MEK ubio iranskog predsjednika i premijera

Sjedište vlade u kojem je MEK ubio iranskog predsjednika i premijera

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: N. N

Homeini je nakon atentata naredio potpuno uništenje MEK-a pa su 'narodni mudžahedini' pobjegli u susjedni Irak, iskoristivši pritom nešto ranije započet Iračko-iranski rat za svoje političko i oružano djelovanje. Iako se u prvim danima Iračko-iranskog rata borio na strani Teherana, MEK je iz iračkog egzila, koji im je ponudio tadašnji irački diktator Sadam Husein, pozvao Iran na prekid vatre i ujedinjenje iranske oporbe u borbi protiv Homeinija. Ajatolah nije mogao prijeći preko njihove izdaje Islamske revolucije pa je započeo s njihovim sveopćim progonom, a MEK-ovci tvrde da je u tom teroru od 1981. do 1988. godine ubijeno više od 100.000 pripadnika ili simpatizera 'narodnih mudžahedina'.

Iranski prosvjednici s fotografijom Huseina i čelnika MEK-a Rajavija

Iranski prosvjednici s fotografijom Huseina i čelnika MEK-a Rajavija

Izvor: Profimedia / Autor: ATTA KENARE / AFP / Profimedia

Štoviše, Iran je tijekom rata s Irakom poduzeo čitav niz opsežnih kampanja bombardiranja MEK-ovih gerilskih baza pa su 'narodni mudžahedini', uz svesrdnu pomoć Huseina, uzvratili osvojivši čak 600 četvornih kilometara iranskog teritorija u pokrajini Huzestan. MEK je u toj akciji, nazvanoj Sjajno sunce, izbacio iz stroja više od 2000 iranskih vojnika i osvojio oružje vrijedno više od 100 milijuna dolara, ali nije se zaustavio na tome.

U lipnju 1998. Irak je uz pomoć MEK-a pokrenuo operaciju Četrdeset zvijezda, tijekom koje je u napadu zrakoplova i velikom upotrebom otrovnih plinova uništena divizija elitne Iranske revolucionarne garde. Pripadnici MEK-a potom su ušli u Iran pozvavši sunarodnjake da zajedno sruše Homeinijev režim, no on je ipak spašen skorašnjim prekidom vatre i potpisivanjem primirja.

Konačni obračun

Homeini je iskoristio mir nakon osmogodišnjeg rata za konačni obračun s MEK-om i njihovim simpatizerima pa je pokrenuo masovna suđenja i egzekucije svih onih za koje se smatralo da ne podupiru ajatolahovo viđenje Irana. Među njima su bili i djeca i žene, za koje se pokušao zauzeti jedan od vođa Islamske revolucije i aktivist za ljudska prava Husein ali Montazeri, ali Homeini je bio odlučan u svojoj namjeri iskorjenjivanja svih potencijalnih protivnika.

MEK-ovci koji su se na vrijeme sklonili u Irak nastavili su s protuiranskim napadima u kojima su 90-ih godina prošlog stoljeća uglavnom napadali iranska predstavništva u inozemstvu, ali su u zamjenu za gostoprimstvo koje im je ukazao Sadam Husein bili prisiljeni sudjelovati u akcijama Iračke republikanske garde radi suzbijanja pobuna šijita, Kurda i Turkmena u Iraku. Uz to, djelovali su na globalnom polju pa su zaprijetili prekidom nogometne utakmice između Irana i SAD-a 1998. godine na neutralnom terenu u Parizu, a pokrenuli su i televiziju Visions of Freedom, putem koje su vodili propagandni rat protiv iranske teokracije.

Prosvjed simpatizera MEK-a

Prosvjed simpatizera MEK-a

Izvor: Profimedia / Autor: NICHOLAS KAMM / AFP / Profimedia

Tijekom Drugoga zaljevskog rata, koji je SAD pokrenuo 2003. kako bi svrgnuo Sadama Huseina, MEK-ove baze su se našle na udaru zapadnih koalicijskih snaga. Kasnije je otkriveno da je američko bombardiranje MEK-ovih obučnih kampova bilo dio sporazuma iranske vlade i Teherana, a koji je u zamjenu za napade ponudio Washingtonu predati ranije zarobljene pripadnike Al Kaide. U američkoj operaciji protiv MEK-a zarobljeno je više od 6000 pripadnika ove organizacije i 19 britanskih tenkova Chieftain, no Washington je naglo promijenio svoj neprijateljski stav prema 'narodnim mudžahedinima' smatrajući ih odličnim obavještajnim izvorom u potrazi za ostacima Sadamova režima pa su napadi prestali.

Problemi u udomiteljskoj sredini

Nakon što su iskoristili MEK-ovu dobru obaviještenost Amerikanci su pri napuštanju Iraka prepustili problem iranske oporbe novooformljenim iračkim vlastima, a one su im poručile da napuste Irak u kojem je sve više jačao iranski utjecaj. Većina MEK-ovaca na vrijeme je shvatila da im odlaskom američkih snaga prijeti uništenje, a vodstvo organizacije ipak je uspjelo naplatiti ranije učinjene usluge Washingtonu pa su otišli u egzil u Albaniju.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Sunday Times/Youtube

Amerikanci su odabrali Albaniju kao 'udomiteljsku sredinu' nedugo nakon što je ova država 2009. ušla u NATO pa su MEK-ovci, uz pomoć iranske emigracije, osnovali izbjeglički kamp u Draču, u kojem se trenutno nalazi 3000 pripadnika organizacije. Kako bi smirio Tiranu zabrinutu zbog mogućih iranskih napada, Washington je skinuo MEK s popisa terorističkih organizacija i ponudio svesrdnu pomoć Albaniji u zaštiti vrijednih izvora informacija za slučaj oružanog sukoba s Teheranom. No MEK-ovci nisu u potpunosti sigurni od iranske odmazde u Albaniji.

Albanska policija izvijestila je prije dvije godine da je razotkrila iransku paravojnu mrežu koja je planirala napade na MEK-ov kamp. Ravnateljstvo albanske policije preciziralo je da je za pokušaj napada odgovorno krilo Iranske revolucionarne garde koje u inozemstvu štiti tekovine iranske Islamske revolucije. Tirana je godinu dana ranije protjerala iranskog veleposlanika iz zemlje zbog, kako je navela, nelegalnih aktivnosti koje prijete sigurnosti Albanije. Takve iranske aktivnosti upućuju na to da je Teheran i dalje odlučan istrijebiti MEK, a on uzvraća ističući da neće odustati od rušenja teokratskog režima u Iranu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!