Prema tim navodima, Teheran danas raspolaže s približno 75 posto arsenala kojim je raspolagao prije izbijanja sukoba, unatoč intenzivnim američkim i izraelskim zračnim udarima.

Istodobno, izvješća sugeriraju da je Iran dodatno ojačao svoje zalihe novoproizvedenim ruskim projektilima, što bi moglo dodatno zakomplicirati eventualne buduće vojne planove Washingtona, prenosi Kyiv Post.

Zapadne vojske tijekom sukoba tvrdile su da su ozbiljno oslabile iranske ofenzivne sposobnosti. Američki i izraelski dužnosnici ranije su navodili da je uništen velik dio mobilnih lansera, dok je američki ministar obrane Pete Hegseth u ožujku izjavio da su iranske sposobnosti dalekometnih udara smanjene za čak 90 posto.

Međutim, novije obavještajne procjene upućuju na drukčiju sliku. Prema njima, velik dio sofisticirane iranske balističke tehnologije ostao je zaštićen u duboko ukopanim podzemnim skloništima.

Iako su zapadni bunkerski projektili uspjeli zatrpati ulaze u neke podzemne komplekse, navodi se da su njihove ključne strukture ostale uglavnom netaknute.

Primirje iskorišteno za obnovu podzemnih baza

Nakon što je 8. travnja stupilo na snagu privremeno primirje, iranske inženjerske postrojbe navodno su započele uklanjanje ruševina i obnovu pristupnih tunela.

Obavještajni izvori procjenjuju da su iranske zalihe, koje su tijekom ožujka pale na oko 60 posto prijeratne razine, u međuvremenu ponovno narasle na približno tri četvrtine izvornih kapaciteta.

To sugerira da je Teheran relativno brzo uspio sanirati posljedice višemjesečne zračne kampanje.

Ruski projektili i domaća proizvodnja

Dio obnove iranskih kapaciteta povezuje se s nastavkom vojne suradnje između Moskve i Teherana. Prema navodima izvora upoznatih s procjenama obavještajnih službi, obnovljeni arsenal vjerojatno uključuje i ruske projektile proizvedene tijekom posljednjih godinu dana.

Paralelno s time, Iran se i dalje oslanja na vlastitu vojnu industriju. Stručnjaci ističu da zemlja posjeduje razvijenu infrastrukturu koja omogućuje relativno brzu proizvodnju novih dronova i raketnih sustava čak i tijekom ratnih okolnosti.

Posebno se spominje nastavak proizvodnje bespilotnih letjelica tipa Šahid, koje koriste komercijalno dostupne materijale, lokalno razvijeni softver i civilne motore.

Novi izazov za Trumpovu administraciju

Jačanje iranskih vojnih kapaciteta moglo bi predstavljati ozbiljan izazov za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je nedavno tvrdio da je postignuti sporazum trajno zaustavio rat i ograničio iranske nuklearne ambicije.

Stručnjaci upozoravaju da taktički uspjesi na bojištu nisu nužno rezultirali ostvarenjem ključnih strateških ciljeva.

'Unatoč svim taktičkim uspjesima koje ističe Washington, nije postignut cilj paraliziranja iranske vojne industrije niti značajnog slabljenja raketnog programa. Iran je pokazao iznimnu otpornost i sposobnost obnove arsenala', ocijenila je Becca Wasser iz Bloomberg Economicsa.

Napetosti ponovno rastu

Situaciju dodatno komplicira pogoršanje odnosa između Washingtona i Teherana nakon nedavnog rušenja američkog vojnog helikoptera u Perzijskom zaljevu.

Američki ministar financija Scott Bessent upozorio je da bi SAD mogao posegnuti za zamrznutom iranskom imovinom vrijednom 24 milijarde dolara kako bi nadoknadio štetu regionalnim saveznicima.

Iran je oštro odbacio takvu mogućnost. U međuvremenu američka mornarica nastavlja raspoređivati borbene skupine nosača zrakoplova radi zaštite pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, kroz koji svakodnevno prolaze milijuni barela nafte.