Putina se već dugo optužuje da se izolirao od sve težih posljedica ruske invazije na Ukrajinu. No prizori iz Moskve zabilježeni u četvrtak mogli bi označiti trenutak u kojem ni najčvršći zaštitni krugovi oko Kremlja više ne mogu prigušiti odjek eksplozija koje su se dogodile svega 16 kilometara od njegova sjedišta.

Napadi na rafinerije izazvali su guste oblake crnog dima iznad ruske prijestolnice i otvorili pitanje koliko Moskva doista može ostati pošteđena posljedica rata, analizira CNN.

Snimke koje su građani objavljivali na društvenim mrežama otkrivaju dvije važne činjenice.

Jeftini ukrajinski dronovi razaraju Moskvu

Prvo, višeslojni sustav protuzračne obrane Moskve nije uspio zaustaviti jeftine, masovno proizvedene dronove kojima Ukrajina posljednjih mjeseci gotovo svake noći gađa ruski teritorij. Na snimkama se vide požari nedaleko od Kremlja, a šteta na rafinerijama mogla bi utjecati na opskrbu gorivom i dovesti do nestašica u gradu koji je Kremlj dosad nastojao zaštititi od izravnih posljedica rata.

Drugo, napadi otkrivaju rastuće nezadovoljstvo među stanovnicima Moskve. Unatoč pokušajima vlasti da ograniče širenje informacija, građani i dalje masovno objavljuju videosnimke, što upućuje na sve veće pukotine u službenoj kontroli narativa.

Od svibnja 2023., kada je dron pogodio Kremlj, ukrajinski napadi sve češće remete svakodnevicu u ruskoj prijestolnici, a zbog sigurnosnih razloga prošlomjesečna proslava Dana pobjede održana je u znatno skromnijem obliku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da su napadi odgovor na ruska noćna bombardiranja Ukrajine, uključujući napad na najstariji i jedan od najsvetijih crkvenih kompleksa u Kijevu.

Zelenski ojačao poziciju na samitu G7

Čini se da je Zelenski ojačao svoju poziciju nakon sastanka skupine G7 u Évianu, na kojem je američki predsjednik Donald Trump istodobno pokazao i distancu i potporu ukrajinskim nastojanjima. Iako je, čini se, svoja očekivanja od Trumpa sveo na minimum, Zelenski je dobio naznake da bi Ukrajina mogla licencirano proizvoditi sustave protuzračne obrane i projektile koje trenutačno proizvode Sjedinjene Države i europske zemlje.

Iz Trumpovih poruka tijekom samita nije jasno ima li američki predsjednik i dalje stvarnu volju za pokretanje mirovnog procesa. Europske zemlje pritom i dalje zagovaraju jednostrani prekid vatre, prijedlog koji Moskva odbacuje.

Unatoč zastojima na bojištu i sve većim problemima u obrani ruskog zračnog prostora, i dalje postoje nade da bi Putin mogao potražiti izlaznu strategiju.

Putin spreman na zaokret?

Posljednjih tjedana ruski predsjednik dao je nekoliko nejasnih izjava koje su potaknule nagađanja o mogućem zaokretu. Izjavio je da postizanje sporazuma i osvajanje cijelog Donbasa nisu 'međusobno isključive opcije' te da bi bivši njemački kancelar Gerhard Schröder mogao imati posredničku ulogu u odnosima s Europom. No čak i kada je prošlog tjedna priznao gospodarsku štetu koju Rusiji nanose ukrajinski napadi, Putinov odgovor bio je poziv na dodatnu odmazdu.

Dok se društvenim mrežama šire snimke automobila prekrivenih čađom, odluka o daljnjem tijeku rata ponovno ostaje u rukama njegova glavnog pokretača – Vladimira Putina. No i dalje je teško je očekivati da će se odlučiti za diplomaciju i postupno okončanje sukoba za koji zapadne obavještajne službe procjenjuju da je odnio živote oko pola milijuna ruskih državljana.

Niz pogrešnih procjena

Putin je tijekom rata donio niz pogrešnih procjena: od uvjerenja da će Kijev pasti u nekoliko tjedana do iscrpljujućih ofenziva u Donbasu koje su Rusiji stvorile ozbiljne probleme s novačenjem.

Tijekom desetljeća gradio je imidž smirenog i proračunatog državnika, no razmjeri problema s kojima se Rusija danas suočava – od napada u blizini Moskve do poremećaja opskrbnih pravaca i nestašica goriva na okupiranom Krimu – teško mogu ostati izvan njegova fokusa. Ipak, to ne znači da će odgovor biti diplomatski. Putin si u ovom trenutku ne može priuštiti dojam slabosti. Ovo je njegov rat, a njegov će ishod odrediti i njegovu političku budućnost.

Najveći izazovi za njega danas dolaze iz same Rusije. Prošlog je tjedna bio prisiljen priznati gospodarske posljedice ukrajinskih napada, sporiji tempo napredovanja na bojištu i rastuće nezadovoljstvo građana zbog prekida internetskih usluga.

Putin nema puno izbora

Istodobno Putin ima vrlo malo prostora za dodatnu sukoba. Napad na istočne članice NATO-a predstavljao bi golem rizik dok bi upotreba taktičkog nuklearnog oružja mogla izazvati snažan odgovor Sjedinjenih Država, Europe, pa možda i Kine.

Dok se iznad Moskve i dalje nadvijaju oblaci dima, Kremlj se suočava s gotovo nerješivim zadatkom: priznati vlastite slabosti i prilagoditi im se, a pritom ne ostaviti dojam slabosti.

U sustavu koji je godinama gradio i učvršćivao konačna odluka i dalje ovisi isključivo o jednom čovjeku – Vladimiru Putinu.