Iz Ministarstva unutarnjih poslova ističu da su izmjene ponajprije rezultat usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ali i konkretnih poteškoća u provedbi postojećeg zakona.

Voditeljica Službe za strane radnike MUP-a Anita Mandić navodi da je ključni poticaj bila europska direktiva o jedinstvenom postupku izdavanja dozvola.

'S izmjenama se krenulo zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ali i zbog problema u primjeni zakona', rekla je gostujući na HRT-u.

Dodaje da izmjene obuhvaćaju ne samo pitanje radne snage, nego i širi migracijski okvir, uključujući pakt o migracijama i azilu.

Fleksibilnije dozvole i veća prava

Novi zakon donosi niz promjena za strane radnike. Omogućuje se promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada, umjesto dosadašnjih godinu dana. Produžuje se i razdoblje u kojem radnik može biti nezaposlen – na tri ili šest mjeseci, ovisno o prethodnom stažu.

Uvodi se i obveza osnovnog znanja hrvatskog jezika (razina A1), dok se studentima omogućuje boravak do tri godine. Sezonske dozvole mogle bi vrijediti do tri godine, uz rad do devet mjeseci godišnje.

Mijenjaju se i uvjeti za poslodavce: umjesto dosadašnjeg mjesečnog prometa od 10.000 eura, uvodi se godišnji prag – 100.000 eura za pravne osobe i 40.000 eura za fizičke osobe.

Poslodavci: napredak uz ozbiljne rezerve

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca za ugostiteljstvo i turizam Natali Komen Bujas ocjenjuje da su predložene izmjene blaže od prošlogodišnjih, koje su, kako kaže, stvorile niz poteškoća.

'Prošlogodišnje izmjene donijele su puno izazova, posebno zbog uvjeta minimalnog prometa', istaknula je.

Pozitivno ocjenjuje uvođenje trogodišnje sezonske dozvole, jer će, kako navodi, olakšati povratak radnika bez ponovnih administrativnih procedura.

Ipak, upozorava na produljenje rokova za izdavanje dozvola. 'Produženje roka na 90 dana za nas je zabrinjavajuće jer otežava planiranje i pravovremeno zapošljavanje', rekla je.

Sindikati: ovisnost o poslodavcu ostaje

Sindikati, međutim, smatraju da ključni problem nije riješen. Višnja Katalinić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava da strani radnici i dalje ostaju snažno vezani uz poslodavca.

'Zakon i dalje ne rješava strukturnu ovisnost stranog radnika o poslodavcu', poručila je. Navodi da zahtjev za dozvolu podnosi poslodavac, dok radnici često nemaju uvid u vlastiti status.

'Događa se da radnik misli da mu je zahtjev podnesen, radi, a na kraju sazna da je ilegalno u Hrvatskoj', upozorila je.

Takve situacije, dodaje, mogu rezultirati prisilnim odlaskom radnika koji su se već integrirali.

Sporna i obveza jezika

Katalinić problematizira i obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika. 'Ovo nije samo učenje jezika, nego obveza polaganja ispita. Ako ga ne položi, radnik mora napustiti Hrvatsku', istaknula je.

Prema sindikatima, takva odredba mogla bi povećati fluktuaciju radne snage.

Iz MUP-a odgovaraju da novi rok od 90 dana predstavlja gornju granicu, a ne pravilo. 'To je najdulji rok, ne znači da će svaki postupak trajati toliko dugo', naglasila je Mandić.

Dodaje da dosadašnji rok od 15 dana nije bio realan zbog složenosti postupka.

'Nije problem u volji, nego u urednosti zahtjeva i opsegu provjera', rekla je.

Istaknula je i da radnici imaju mogućnost provjere statusa, osobno ili putem upita, uz potvrdu identiteta.