Hrvatski sabor izmijenio je u petak Zakon o strancima, po kojem će strani državljani koji borave i rade u Hrvatskoj morati položiti ispit hrvatskog jezika i latiničkog pisma na razini A1.1 u roku od godine dana, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad
Zakon je podržalo 80 zastupnika, 37 ih je bilo suzdržano, nijedan protiv.
Istim je zakonom stranim radnicima omogućena promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu imaju dulje od dvije godine.
Profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa koji su državljani trećih zemalja može se izdati dugotrajna viza s rokom važenja do godine dana, a koja će biti ukinuta ako se koristi suprotno svrsi za koju je izdana. Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje, s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden.
Dozvola za sezonske poslove koja se do sada izdavala na rok do godine dana, vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu, s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu produljuje se na 90 dana.
Obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu više nije na stranom državljaninu nego na poslodavcu i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik će morati obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ako odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.
U svrhu studiranja privremeni boravak se stranim studentima produljuje do tri godine.
Nije jedina novost
Po hitnoj proceduri izmijenjen je Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kojim se jasnije definira pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura, ustroj, ciljevi i zadaće HBOR-a, kao financijskog instrumenta od strateškog značaja za Hrvatsku.
Pored postojećih djelatnosti, kao što su financiranje razvoja infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva, dodaju se nove djelatnosti poput poticanja klimatski neutralno održivog gospodarstva, poticanja razvoja tržišta kapitala te sudjelovanja u provedbi međunarodne razvojne suradnje.
Zakonom se propisuje povećanje temeljnog kapitala s postojećih 929 milijuna eura na 1,91 milijardu eura, odnosno za 981 milijun eura. Povećanje temeljnog kapitala planira se osigurati iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 410 milijuna, dok će se preostali iznos od 571 milijun eura osigurati iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a.
Zakonom je i broj članova Nadzornog odbora povećan na 12, od kojih će njih osam biti ministri. Tri člana bit će predstavnici Hrvatskog sabora, dok će preostali član bit će predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe
Parlament je donio i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe kojim se želi uspostaviti stabilan, transparentan i suvremen okvir za razvoj nuklearne energije, a u skladu s europskim klimatskim ciljevima.
Cilj zakona je osigurati potrebe za stabilnom i sigurnom opskrbom energijom, ostvarenje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova te obveze naše zemlje da pravodobno razvija znanje, regulatorne kapacitete i stručni nadzor nad tehnologijama koje se u Europi i svijetu već koriste ili se ubrzano razvijaju. Zakonom se propisuje i da planski strateški akt, odnosno Program za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.
Sabor je također podržao prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) da se ne skine imunitet Dariju Hrebaku (HSLS) te odbije zahtjev Županijskog suda u Šibeniku radi nastavka kaznenog postupka protiv Hrebaka povodom žalbe privatnog tužitelja Alena Kaminskog i bjelovarske tvrtke Minea uložene na prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela klevete.
Predsjednik MIP-a Robert Jankovics podsjetio je da je to saborsko tijelo već jednom odlučivalo po istoj stvari 2022. i uskratilo ukidanje imuniteta zastupniku Hrebaku po zahtjevu Županijskog suda u Šibeniku koji je, bez obzira na njihovu odluku, odlučio postupati.
"Tužitelj se žalio Ustavnom sudu koji mu je dao za pravo da Županijski sud nije mogao postupati nego je morao zastati s postupkom. To se nikada nije dogodilo da je sud zanemario ono što smo mi rekli, to je presedan“, pojasnio je predsjednik MIP-a.
Sabor je prihvatio prijedlog saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove da se za članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa izaberu Svetislav Drakulić, Simona Marić Ćurić, Sanja Ružman i Filip Šestan.
Odbijen prijedlog SDP-a o zabrani energetskih pića maloljetnicima
Sabor je odbio SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se želi zabraniti prodaja i konzumacija energetskih pića maloljetnicima uz objašnjenje da će to napraviti Vlada novim cjelovitijim zakonom.
U drugo saborsko čitanje poslan je set pravosudnih zakona – o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom i Državnoodvjetničkom vijeću.