Hrvatsku obilježava još jedno iznimno vruće ljeto, a preliminarni meteorološki podaci pokazuju da su u brojnim gradovima ponovno pali temperaturni rekordi. Ni dugoročne prognoze ne donose velik preokret – i jesen i zima vrlo će vjerojatno biti toplije od prosjeka
Kolovoz većinom rekordno topao, ali ne i posvuda suh
U očekivanju službenih analiza klimatologa DHMZ-a već sada se može zaključiti da je srednja mjesečna temperatura zraka u kolovozu diljem Hrvatske bila znatno iznad prosječne iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine. Štoviše, zbog odstupanja od prosjeka uglavnom od tri do čak pet Celzijevih stupnjeva kolovoz je u većini mjesta bio čak i rekordno topao, navodi Zoran Vakula za HRT.
Od najvećih hrvatskih gradova, dodaje, jedna od iznimki je Rijeka, u kojoj je ovogodišnji kolovoz drugi u nizu najtoplijih – iza onoga 2024. godine.
Iznimki je bilo i u ukupnoj mjesečnoj količini oborine. Dok je u većini Hrvatske kolovoz bio razmjerno suh, ponegdje čak i blizu rekorda, kao primjerice u Lastovu i Makarskoj, gdje se 'skupio' samo decilitar oborine, mjestimice na sjevernom Jadranu – u Poreču i Rabu, primjerice – kolovoz je bio razmjerno kišan, uz i više od 100 litara kiše po četvornome metru!?
vezane vijesti
I ljeto među najtoplijima u povijesti, ali ne i posvuda suho
Uobičajeno nejednolik raspored oborina, pogotovo ljeti, uočava se i u analizi cijelog razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza.
U većini Hrvatske ukupna sezonska količina oborina bila je manja od prosječne, ali lokalno je bila i viša, kao primjerice u Splitu, i to ponajviše zbog kišnog srpnja. Istodobno je u Splitu srednja ljetna temperatura zraka treća u nizu najtoplijih, odmah iza onoga 2003. godine te do ove godine posvuda rekordnog 2024. godine, dok je u Osijeku i Zagrebu ovogodišnje ljeto bilo drugo najtoplije, a nove rekordne sezonske vrijednosti zabilježene su na Zavižanu te u Gospiću, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i još kojegdje.
'Odstupanje od prosjeka bilo je uglavnom od dva do tri Celzijeva stupnja! Ništa neobično sjetimo li se iznimnosti 'vrlo toplog', pa i 'ekstremno toplog' lipnja s mnogobrojnim temperaturnim rekordima. Poneki se dogodio i u 'toplom' i 'vrlo toplom' srpnju, a i u kolovozu smo imali čak i neke nove apsolutne rekorde', poručuje Vakula u analizi.
I 2026. do sada među najtoplijima, ali ne i posvuda suha
Pri vrhu popisa najtoplijih nalazi se i dosadašnji dio godine – razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza.
'Srećom, prema preliminarnoj analizi, nije bilo rekordno toplo kao 2024. godine, nego uglavnom odmah iza rekordnog, a treće najtoplije u Zagrebu i Osijeku, vjerojatno i još mjestimice, gdje je toplije od siječnja do kolovoza bilo i 2007. godine. Naravno, ukupna količina oborine je i na godišnjem nivou nejednoliko raspoređena – u mnogim mjestima oko prosječnih vrijednosti, ali uz lokalna odstupanja. U Osijeku, primjerice, do sada je izmjereno oko 25 posto manje oborine od klimatološkog srednjaka, a na splitskom Marjanu 20 posto više u usporedbi s prosjekom za tu meteorološku postaju', dodaje Vakula.
A jesen i zima?
Vakula na kraju analize donosi i procjene za jesen i zimu.
'Ostvare li se već dugo postojane prognoze – srednja temperatura zraka i jeseni i zime vjerojatno će nastaviti niz sezona barem malo toplijih od prosječnih. Štoviše, povećana je vjerojatnost i znatnijeg odstupanja, osobito zimi. Naravno, to ne isključuje i povremena hladnija razdoblja, ali ona vjerojatno neće biti tako intenzivna kao ona toplija. I pritom je u sljedećih šest mjeseci umjerena do velika vjerojatnost za u većini Hrvatske barem malo ublažavanje dosadašnje suše. No sudeći prema kratkoročnim prognozama, za sljedeća tri dana, pa ni prema srednjoročnima, za sljedećih 10 dana, znatnije ublažavanje suše još se neće dogoditi', zaključuje Vakula.
