Nakon 12-godišnjih priprema, Hrvatska će se 1. srpnja priključiti Europskoj uniji, povodom čega će biti upriličena brojna slavlja i vatrometi na kojima će prisustvovati brojni visoki inozemni dužnosnici da bi uputili čestitke 28. članici EU, no problem je što mnogi građani nisu raspoloženi za slavlje, objavio je The Economist u svom najnovijem tiskanom izdanju.
U tekstu pod naslovom 'Nova članica Europske unije sa starim gospodarskim boljkama', The Economist nadalje piše da će hrvatski predsjednik Ivo Josipović 2. srpnja ugostiti predsjednike pet zemalja Balkana koje nisu članice EU-a kako bi ih ohrabrio u njihovim nastojanjima na putu prema europskim integracijama.
'Problem je što većina Hrvata nije raspoložena za slavlje', piše dalje taj list, dodajući kako 'to nimalo ne čudi'. "Od 2009. hrvatsko gospodarstvo ili pada ili stagnira. U ovoj se godini očekuje da će BDP pasti za 0,3 posto. U 2008. nezaposlenost je iznosila 13,4 posto, a ove će godine vjerojatno premašiti 20 posto. Nezaposlenost među mladima, kao i drugdje, prilično je visoka. Korupcija ostaje veliki problem. U 2008. izravna strana ulaganja dosegnula su vrhunac od 4,2 milijarde eura, dok su lani iznosila svega 624 milijuna eura', navodi se tome članku.
'Hrvatima se već godinama govori da će im život biti bolji u EU. Sada, kako kaže predsjednik Josipović, Hrvati su realisti koji shvaćaju da sam ulazak u EU neće donijeti čarobnu formulu za ponovno ozdravljenje gospodarstva. Ipak, 11 milijardi eura sredstava iz strukturnih fondova namijenjeno je Hrvatskoj u idućem desetljeću. Hrvatska je bolje pripremljena za članstvo od Bugarske i Rumunjske, kako je ocijenio jedan diplomatski izvor; no nakon što pristupi EU važno je da ne posustane s reformama, jer je i dalje suočena s golemim izazovima', objavio je, među ostalim, The Economist.
