I Hrvatska će uskoro imati porez na imovinu kojim će se oporezivati vozila, brodovi i vikendice. Ministarstvo financija priprema Zakon o porezu na imovinu, potvrdio je ministar financija Ivan Šuker, piše Večernji list. Na koji način će se obračunavati porez na imovinu, još nije odlučeno, odnosno hoće li se uvesti više poreznih stopa te hoće li se porez obračunavati iznad određene vrijednosti nekretnine ili pak prema njezinoj kvadraturi
Prema pisanju Večernjeg lista, ni za vozila i plovila još nije utvrđen način oporezivanja, odnosno struktura i stope. U svim europskim zemljama postoji porez na imovinu, njegova se visina kreće od jedan do tri posto – iznad određene vrijednosti ili kvadrature nekretnine, a pritom se ne ubraja nekretnina u kojoj se živi.
Procjenjuje se da bi se od hrvatskog poreza na imovinu moglo ubrati od pet do sedam milijardi kuna na godinu. Prema računici Večernjeg lista, za vikendicu od oko 50 kvadrata čija je cijena oko 2.000 eura po četvornom metru i uz prosječnu stopu poreza od 1,5 posto, trebalo bi platiti oko jedanaest tisuća kuna poreza godišnje.
Porez na imovinu obično se plaća jednokratno i u vrijeme krize bio bi velik udarac za građane. Iako, reći će drugi, oni koji imaju dodatne nekretnine sigurno imaju i mogućnost plaćanja tog poreza.
Ako bi se porez obračunavao prema kvadraturi, tada on ne bi mogao biti jednak u svim županijama ili gradovima. I druge zemlje koje na taj način obračunavaju porez na imovinu imaju više poreze u većim gradovima i obrnuto.
Večernji ističe da Poljska, primjerice, oporezuje nekretninu na temelju njezine procijenjene vrijednosti, a procjenu obavlja sam vlasnik. Ako kontrola utvrdi da je procjena bila pogrešna, plaća se iznimno visoka kazna.
S obzirom na to da je riječ o prihodu lokalnih jedinica, u inozemstvu one same utvrđuju način obračunavanja tog poreza, a zaračunavaju ga kao posebnu vrstu komunalne naknade. Jedan je od problema što se većina vikendica nalazi uz Jadran, pa bi te lokalne jedinice bile u boljem položaju što se tiče prihoda nego ostale, zbog čega i ne postoji pretjerano oduševljenje lokalnih jedinica tim porezom.
Međutim, u Austriji postoji zajednički fond za izravnanje u koji se stavlja 25 posto zarađenih sredstava od poreza na imovinu. Novac iz tog fonda dobivaju slabije razvijene lokalne jedinice.
Mnoge europske zemlje također imaju veće poreze za vozila i plovila. Prosječni godišnji porez na vozila je oko 1.000 eura. Ako je, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj 1,5 milijuna vozila, uvede li se veći porez od sadašnjeg, moglo bi se godišnje, prema procjenama, naplatiti oko 10 milijardi kuna, piše Večernjak.
