Valerija Barada, sociologinja sa zadarskog Sveučilišta, a publici se predstavila kao feministica, smatra da hrvatsko društvo u osnovi nije odgovorno. 'Hrvatsko društvo je zatvoreno prema različitim identitetima. No ono o čemu se ne razmišlja je to da se situacija vrlo brzo može promijeniti i nitko nije siguran unutar zatvorenog identiteta', rekla je Barada.

Dragan Markovina sa splitskog Filozofskog fakulteta upozorio je da po pitanju tolerancije i diskriminacije idemo na gore. 'Veća kriza znači više fašizma. Mi nespremni ulazimo u EU. Uvijek su nam, kao i u drugim zemljama, krivi drugačiji, a ne sistem. Mi smo prije malo više od dva desetljeća napravili iskorak iz internacionalne u nacionalnu zajednicu, što je rezultiralo zatvaranjem u sebe. Posebno Split treba razmisliti o sebi. Ovdje već šest desetljeća nema Talijana, dva desetljeća nema Srba, a to su manjine koje su aktivno sudjelovale u životu grada. Mi imamo rupu u lokalnoj povijesti od pobjede Gaje Bulata i narodnjaka u 19. stoljeću do pobjede HDZ-a i Onesina Cvitana 1990', naglasio je Markovina.

Novinar Vladimir Matijanić bio je još kritičniji, konstatirajući da je Split provincija jedne male države. 'Ono o čemu se u medijima malo govori i uopće ne spominje jest jedna posebna kategorija u društvu, potpuno marginalizirana, prešućena i diskriminirana. To su radnici, oni ne postoje u medijima. Najdalje što dođe u medije je spominjanje investitora, a radnici i radnice ne postoje', rekao je Matijanić.

Aktivist Marko Mlinar je ipak u prvi plan stavio činjenicu da u Splitu postoji i civilna scena koja se bori za toleranciju i prava drugačijih. Valerija Barada još je upozorila na situaciju sa ženama u hrvatskom društvu koje su u krizi direktno na udaru. 'Potpuno je prešućen problem nasilja u braniteljskim obiteljima ondje gdje je prisutan PTSP. To je velik problem i danas je žena potpuno nezaštićena, ekonomski i društveno, a rastom krize taj problem dodatno eskalira', zaključila je Barada.

U raspravi su sudjelovali i mladi Splićani koji su postavljali pitanja, ali i davali svoje viđenje situacije i problema. Organizatori javne tribine, neprofitna organizacija FADE IN iz Zagreba i Cenzura plus iz Splita, zadovoljni su sudjelovanjem značajnijeg broja srednjoškolaca na tribini koji su pozitivno reagirali na kratke filmove o problemima regionalne netrpeljivosti, o azilantima i ljudima koji su općenito drugačiji izgledom, razmišljanjem ili spolnom orijentacijom.