Nekadašnja austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl dospjela je na naslovnice medija diljem svijeta 2018., kada je na svom vjenčanju zaplesala valcer s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pet godina kasnije trajno se preselila u Rusiju te danas vodi proruski think-tank pri Sveučilištu u Sankt Peterburgu, redovito se pojavljuje na državnoj televiziji i ponosno promiče Putinovu politiku.

Priča o Kneissl, međutim, mnogo je dublja i mračnija – ona razotkriva dugogodišnje, često prikrivene, ali izuzetno unosne veze između Austrije i Rusije, a one su opstale i nakon invazije te države na Ukrajinu, piše Guardian. No istovremeno oslikava intimniji portret žene opsjednute priznanjem, nesklone kompromisu i spremne na nevjerojatne političke zaokrete da bi ponovno bila 'netko'.

Od diplomatkinje do ekscentrika iz susjedstva

Rođena u Beču, Kneissl je započela karijeru kao diplomatkinja, a zatim se okušala kao slobodna novinarka i predavačica. Više od 20 godina živjela je u Seibersdorfu, gradiću južno od Beča. Ondje je bila poznata po ljubavi prema životinjama, ali i po osebujnom ponašanju – uključujući optužbu da su joj susjedi ubili mačku zbog političkih neslaganja.

Taj incident dogodio se upravo uoči njezina političkog uspona 2017., kada je iznenada postala ministrica vanjskih poslova u vladi koju su činili konzervativci Sebastiana Kurza i krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), s kojom je bila bliska.

Simbol 'posebnog odnosa' Austrije i Rusije

Pozicija Kneissl u vladi bila je više simbolična nego utjecajna. Kurz i njegova ekipa držali su sve konce u rukama, a ona je u očima diplomata često djelovala kao 'autsajderica koja drži monologe na sjednicama vlade'.

Kurzov tim smatrao je da se lobiranje u Washingtonu i Bruxellesu može obaviti bez nje, što je Kneissl vidjela kao marginalizaciju. Ona je pak izazivala njegovo nezadovoljstvo pokušavajući ojačati veze s Turskom, unatoč njegovim kritikama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

U inozemstvu se osjećala podcijenjeno - francuski ministar ju je ignorirao, a američki diplomati išli su direktno kod Kurza. Jedino ju je Rusija dočekivala s toplinom. Pa kad su joj uskraćeni kontakti na zapadu, okrenula se istoku.

U travnju 2018. tajno se susrela s Vladimirom Putinom i Sergejom Lavrovom u Moskvi, a dva mjeseca kasnije šokirala je javnost uručivši pozivnicu ruskom predsjedniku za svoje vjenčanje i on je to neočekivano prihvatio. U kolovozu iste godine, dok su zapadne zemlje još uvijek protjerivale ruske diplomate zbog trovanja Sergeja i Julije Skripalj, Putin je u Austriji nazdravljao Kneissl i darovao joj naušnice. Slika ministrice kako kleči pred autoritarnim vođom obišla je svijet, a austrijska vanjska politika doživjela je težak udarac.

Izolacija, siromaštvo i bijeg

Nakon raspada vlade 2019. – izazvanog aferom Ibiza i kompromitiranim videom čelnika FPÖ-a Heinz-Christiana Strachea – Kneissl je ostala bez posla, bez političke potpore i bez mirovine. Novinarska i akademska vrata bila su joj zatvorena zbog bliskosti s Rusijom, a financijska situacija bila joj je toliko loša da se pokušala prijaviti za pomoć države u pandemiji – ali bez uspjeha.

Nakon sukoba s bivšim suradnicima, 2020. je napustila Austriju. Preselila se najprije u južnu Francusku, a zatim u Libanon, u kojem je povremeno predavala. Počela je pisati za ruske državne medije i 2021. postala članicom upravnog odbora ruskog naftnog diva Rosnjefta, gdje se pridružila bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu, kojem njemačka javnost valjda još uvijek nije oprostila bliske veze s Putinom.

Kada je Rusija 2022. započela invaziju na Ukrajinu, Kneissl je odbila odstupiti iz Rosnjefta sve dok nije bila obvezna učiniti to jer je Rusija građanima EU-a zakonski zabranila obnašanje dužnosti na izvršnim ili upravnim pozicijama u svojim državnim tvrtkama.

Novi život pod Putinovim pokroviteljstvom

A Rusija je ubrzo nagradila njezinu odanost. Kneissl se 2023. preselila u Sankt Peterburg i domaćini su je dočekali toliko velikodušno da su vojnim transportom dovezli njezine ponije iz Libanona u Rusiju. Iste godine postavljena je na čelo Geopolitičkog opservatorija za ključna pitanja Rusije (GORKI) pri Sveučilištu u Sankt Peterburgu.

Kneissl otad redovito gostuje na državnoj televiziji i zastupa stavove Kremlja – uključujući i tvrdnje da EU propada, da je Rusija već pobijedila u ratu protiv Ukrajine i da Zapad želi 'raskomadati Rusiju poput Jugoslavije'. Putina je, u intervjuu za BBC 2023., opisala kao 'najinteligentnijeg gospodina'.

U prosincu prošle godine postala je i ruska ambasadorica zaštite sibirskih tigrova – još jedne teme bliske Putinu i njoj.

Austrija na dvije stolice

Kako piše Guardian u svojoj analizi, Austrija, država s devet milijuna stanovnika koja se zalaže za neutralnost, voli se predstavljati kao posrednik između Istoka i Zapada, no kritičari smatraju da to koristi za svoj interes. Rusija joj je i dalje drugi najveći strani investitor, a neke austrijske tvrtke tek sad polako smanjuju svoje poslovanje u Rusiji.

Iako Kneissl danas izgleda kao usamljeni slučaj političkog prebjega, zapravo je samo najvidljiviji primjer dugogodišnjih veza austrijske elite s Rusijom. Bivši kancelar Wolfgang Schüssel bio je član uprave Lukoila, a jedan od njegovih nasljednika na toj poziciji, Christian Kern, sjedio je u odboru Ruskih željeznica. No za razliku od Kneissl, svi oni odstupili su s tih pozicija nakon invazije na Ukrajinu. Ona je pak otišla korak dalje i preselila se u Rusiju.

Prema Antonu Šehovcovu, direktoru Centra za demokratski integritet u Austriji, Rusija koristi takve i slične primjere političkih prebjega kao poruku ostalim marginaliziranim europskim političarima da su im u Moskvi uvijek širom otvorena vrata kad im se zatvore ona kod kuće.