Topliji početak studenoga - ponegdje u unutrašnjosti Hrvatske čak i rekordno topli blagdan Svih svetih i Dušni dan - nisu bili najava tako iznimnog cijelog mjeseca. Slijedila je izmjena hladnijih i toplijih razdoblja pa je srednja mjesečna temperatura zraka na kraju u većini Hrvatske oko prosječne za službeno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine, piše Zoran Vakula za HRT.

Detaljnija analiza i službena klimatološka ocjena stručnjaka DHMZ-a vrlo vjerojatno će pokazati najveće pozitivno odstupanje u istočnoj Hrvatskoj, oko 1 °C, dok će ponegdje srednja mjesečna temperatura zraka biti i malo niža od višegodišnjih srednjih vrijednosti, primjerice u Zagrebu za 0,2 °C te u Dubrovniku za 0,1 °C, gdje je i listopad bio malo hladniji od prosječnog. Dodatna zanimljivost - u ovo doba globalnog i lokalnog zatopljenja te klimatskih promjena posljednjih su se godina rijetko dogodila dva uzastopno barem malo hladnija mjeseca od prosjeka. U Zagrebu, primjerice, posljednji su put zabilježena u proljeće 2023. godine, a u Dubrovniku u proljeće 2022.

Štoviše, ističe Vakula, ovo je u Zagrebu tek četvrti put u ovome stoljeću da su i listopad i studeni iste godine imali negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti - prije toga dogodilo se samo 2021., 2011. i 2007. godine. U Dubrovniku još rjeđe - posljednji put 2007. godine, te u ovom stoljeću još i 2005.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je zabilježen i manjak u usporedbi s prosječnim vrijednosti - primjerice na sjevernom Jadranu te u Lici, pri čemu je u Gospiću studeni bio čak četvrti mjesec u nizu s manjkom oborine, ali i višak - zamjetniji na srednjem i južnom Jadranu. Primjerice, 206 litara po četvornome metru malo je manje od prosjeka za studeni za Rijeku, ali je za Makarsku više od uobičajenoga kad se u studenome izmjeri 201 litra, te pogotovo u Čilipima 237 litara. Već i 190 litara u Dubrovniku je za oko 35 % više od prosjeka za tu meteorološku postaju u studenome. Dodatno zanimljivo, na postojećoj dubrovačkoj meteorološkoj postaji od početaka mjerenja 1961. godine, prvi put se dogodio neprekinuti niz kišnih dana u razdoblju od 16. do 27. studenoga!?

No, kaže Vakula, dubrovački kišni niz u studenome samo je ublažio sušu koja je vladala u dotadašnjem dijelu jeseni, posebice u listopadu, pa je ukupna sezonska količina oborine oko prosječnih vrijednosti, kao i u Splitu, gdje su i studeni i listopad imali više oborine od prosjeka, ali je rujan bio prilično suh. I u većini unutrašnjosti su oborine u studenome pomogle smanjivanju odstupanja od prosječnih jesenskih količina, ali je i dalje zabilježen manjak, zamjetniji u istočnoj Hrvatskoj. U Osijeku, primjerice, manje oborine tijekom jeseni nego ove godine posljednji put je izmjereno 2018. godine, te prije toga u ovom stoljeću još samo 2011., 2006. i 2005. godine. Istodobno je u Rijeci ovo bila 8. najkišovitija jesen! Posljednja kišovitija po ukupnoj sezonskoj količini oborine bila je 2023. godine, te prije nje u ovome stoljeću još samo 2016. i 2012. godine. U Osijeku je pak ovogodišnja jesen bila 7. najtoplija u povijesti mjerenja, koja je počela još 1899. godine. Posljednja toplija, čak i rekordno topla, bila je 2023. godine, te prije toga u ovom stoljeću još samo 2019. i 2012. godine. U Zagrebu, u Maksimiru, ova je jesen imala nižu srednju sezonsku temperaturu zraka od prošle tri jeseni, ali je i dalje među toplijima u povijesti, i to na 13. mjestu. Ipak, u većini Hrvatske jesen je bila manje iznimna, no i dalje uglavnom među 25 najtoplijih.

2025. iznadprosječno topla, ali ne kao prošla, u Rijeci i prilično kišovita

I srednja temperatura zraka od siječnja do studenoga nije iznimna kao prošle godine, ali je i dalje pri vrhu najviših, s većinskim odstupanjem oko 1 °C iznad prosjeka. Pritom je u Zagrebu dosadašnji dio godine 5. najtopliji u povijesti mjerenja, u Dubrovniku i Rijeci 4. najtopliji; Osijeku, Gospiću i na Zavižanu 3. najtopliji; a u Splitu, na Marjanu samo je prošle godine prvih 11 mjeseci bilo toplije nego ove godine. Preliminarna analiza ukupne količine oborine od 1. siječnja do 30. studenoga na malom broju postaja nije ukazala na neka velika odstupanja, osim u Rijeci gdje su prvih 11 mjeseci ove godine 5. najkišovitiji u povijesti, iza istog razdoblja 2023., 2016, 2013. i 1960. godine. No, detaljnija analiza možda pokaže još neka zamjetnija odstupanja, tvrdi Vakula.

DHMZ je potkraj studenoga tradicionalno objavio sezonsku prognozu za zimu: 'Dugoročna prognoza za klimatološku zimu (počinje 1. prosinca i traje do kraja veljače) ukazuje na još jednu zimu topliju od uobičajene. Prema dostupnom prognostičkom materijalu postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje sezonske temperature od višegodišnjeg prosjeka (1991. - 2020.), i to u sva tri mjeseca. Pritom uz prodore hladnog zraka koji su izgledni tijekom sezone, velika je vjerojatnost da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerojatno kratkotrajno), osobito u unutrašnjosti.

Ipak, prosinac će početi s temperaturom oko uobičajene ili višom, a zatim slijedi hladnije razdoblje. Količina oborine predviđa se oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. To znači da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća intenzivnija oborina, odnosno obilna kiša ili snijeg. Gledajući po mjesecima, u prosincu postoji signal za količinu oborine iznad prosjeka, ponajprije na Jadranu i uz njega također uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Napominjemo da je pouzdanost prognoze oborine na sezonskoj skali manja od prognoze temperature, pa to valja imati na umu kod interpretacije. Dodatno, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu...). Za takvu informaciju treba pratiti prognoze te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja.

Sezonska prognoza koja se izrađuje u Sektoru za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, čija je Hrvatska članica', objavio je DHMZ.

Stoga se može zaključiti kako su i dalje prilično postojani uzastopni prognostički izračuni za zimu 2025/2026., koji su već objavljivani na medijskim platformama HRT-a i DHMZ-a:

Premda bi mnogi željeli znati - detaljnije od dugoročnih prognostičkih izračuna ne treba očekivati. Pogotovo ne hoće li, gdje, kada i koliko pasti snijega. Sigurno će ga barem ponegdje biti i ove zime, posebice u gorju, ističe. Njegovi ljubitelji mogu se samo nadati da zima neće biti toliko blaga pa da su najviši snježni pokrivač u ovoj hladnoj sezoni već imali - i prije zime:

Naravno, valja pričekati još barem dva tjedna i s vremenskim prognozama mnogima željenog snijega na Badnjak i Božić. Uostalom, njegova pojava u nizinskom dijelu Hrvatske na te dane ionako nije česta. Dapače...