Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je obišao Centar za upravljanje prometom te ujedno održao svoju redovnu konferenciju za medije.

Tomašević je otvorio presicu službenim otvaranjem Centra, navodeći da zadnjih nekoliko mjeseca radi eksperimentalno. Cilj je digitalnim sustavom povećati digitalni nadzor prometa, a trenutno je na njega spojeno 88 semaforskih uređaja, no do kraja godine bit će ih 100.

'Na digitalni sustav spojeno je 161 semaforizirano raskrižje od njih 487', najavio je Tomašević, dodajući da je posrijedi kapitalno ulaganje.

Praćenje prometa u stvarnom vremenu

Tomašević je rekao da je još 210 milijuna eura stavljeno u novi proračun za moderniziranje semafora i raskrižja te njihovo spajanje, dodajući:

'Pomoći će pratiti promet u stvarnom vremenu te kada su radovi i privremene regulacije, nesreće, moći ćemo reagirati na nepredvidive događaje i preusmjeravati promet. Za građane je bitno to da će promet biti protočniji, a javni prijevoz imat će prioritet prolaziti kroz semafor.'

Govoreći o Vjesniku, Tomašević je istaknuo da je ogromnim naporima u tjedan dana napravljena nova cesta te da dvosmjeran promet novom premosnicom ostaje na snazi do ponovnog puštanja podvožnjaka Slavonska-Savska u upotrebu.

Upitan o poboljšanju prometa, zagrebački pročelnik za promet Andro Pavuna kazao je da je i Vukovarskom i Ulicom Florijana Andrašeca protočnost podignuta s 1000 na 1200 vozila, no i zaključio da ne postoji čarobno rješenje za sve probleme, poput onog da svi žele vozilima doći u centar grada.

Tomašević o Dolcu: 'Vjerujem da će hala biti brzo otvorena'

Na upit novinara Tomašević je rekao da su građevinski radovi na Dolcu završeni u roku.

'Znam da je Inspektorat zatražio dopunu dokumentacije koju su poslali iz Tržnica, a vjerujem da će to brzo biti riješeno i da će hala biti otvorena', rekao je Tomašević.

Naglasio je i da zakupci neće plaćati najamninu za studeni i prosinac, neovisno o tome kada se vrate u halu.

'I dalje ćemo morati ići u rekonstrukciju zgrade jer cjelovita rekonstrukcija nije napravljena i zato prodavači ne mogu biti i na gornjoj plohi. Volio bih da je to napravljeno 2015. godine, ali nije, sad to moramo mi i do tada ćemo morati naći srednjoročna rješenja', najavio je Tomašević.

Upitan o povećanjima u proračunu, naglasio je da je to namijenjeno za međunarodnu suradnju te se prisjetio da je za bivše vlasti Grad Zagreb imao 27 pročelnika, a oni su to smanjili.

Dozvola za Resnik krajem iduće godine?

Tomašević je na upite o Jakuševcu i kvaliteti zraka rekao da zbog magle sve stanice trenutno bilježe lošu kvalitetu, kao i zbog prometa te grijanja na kruta goriva, ali oba problema žele riješiti i većim ulaganjem u proračunu idućih godina te modernizacijom javnog prijevoza, uz pomaganje siromašnim kućanstvima da prijeđu na čiste izvore energije.

Upitan o lokacijskoj dozvoli za Resnik, Tomašević je naveo da još nemaju lokacijsku dozvolu, ali i da je ni ne mogu dobiti u ovoj fazi.

'Da bismo dobili lokacijsku dozvolu, ključna stvar je rješenje o prihvatljivosti koje radi Ministarstvo. Nadam se da će krajem sljedećeg tjedna krenuti gradnja jer bismo trebali odmah ugovoriti i projektiranje i gradnju', rekao je Tomašević.

Novi prostorni zakoni: 'Bilo bi dobro da ministar povuče ručnu'

Dogradonačelnik Luka Korlaet prokomentirao je i Bačićev paket prostornih zakona, navodeći da arhitekti nisu bili uključeni u raspravu o tom zakonu te da su kao članovi radne skupine dovedeni pred gotov čin.

'U javnom savjetovanju stvari se ne mogu više kardinalno mijenjati. Struka arhitekata kaže da se ovaj zakon ne može doraditi, nego treba krenuti ispočetka. Mi smo također tog mišljenja (...) bilo bi dobro da se ministar još jednom zamisli i povuče ručnu za ova tri zakona važna za prostor u Hrvatskoj', rekao je Korlaet.

Tomašević je dodao da mu je problematično te se slaže s čelnicima brojnih gradova u tome da se novim prostornim zakonima zadire u nadležnost lokalne samouprave, a koja prema Ustavu upravlja svojim prostorom.

'Prozivke za nedonošenje planova urbanog uređenja, koje se čuju od ministra, morate razumjeti što to znači. Upravljamo gradom tako da se zone postepeno šire i da nove zgrade imaju bitnu društvenu i prometnu infrastrukturu. Imamo 3000 stanova koje privatni sektor godišnje izgradi u 10 godina, imamo 55 tisuća praznih stanova prema podacima tog resornog ministarstva. U tome je problem: u cijeni stanova, u praznim stanovima, a ne u nedovoljnoj gradnji. S druge strane, kako će izgledati promet ako odjednom na 80 lokacija imate nova naselja bez adekvatne infrastrukture, a imamo zakone koji nam daju manje instrumenata za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa', zapitao se zagrebački gradonačelnik, naglašavajući da lokalne vlasti mogu brže rješavati izazove u svojoj infrastrukturi i novima naseljima te upozoravajući da oduzimanje te nadležnosti može stvoriti prometni kolaps.