Da Ustavni sud može samoinicijativno reagirati, još sredinom svibnja ove godine upozorio je ustavni stručnjak Branko Smerdel. Potpisi za referendum tada su se još prikupljali, no već se tada govorilo o mogućnosti da Sabor od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti. Smerdel je već tada upozoravao na to da zakon predviđa mogućnost da se Ustavni sud vlastitom inicijativom uključi u referendumski postupak.

Pitanje uloge Ustavnog suda u ocjeni ustavnosti aktiviralo se ponovno ovih dana, i to u trenucima kada je sve jači pritisak na Sabor da nakon neuspješnih SDP-ovih proceduralnih manevara, iskoristi posljednju mogućnost i obrati se Ustavnom sudu. Međutim, prema tumačenju naših sugovornika, bivših ustavnih sudaca, Ustavni sud bi mogao i samoinicijativno svima 'skratiti muke' i očitovati se o ustavnosti referendumskog pitanja.

Bivši ustavni sudac i bivši pučki pravobranitelj Jurica Malčić kaže da se u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu može naći podloga da sud samoinicijativno, ako niša drugo, onda barem raspravi o ustavnosti referendumskog pitanja. Zakon o Ustavnom sudu, pojašnjava Malčić za tportal, u početnim odredbama govori da Ustavni sud doista postupa po podnescima, no u svom nedavnom upozorenju Ustavni sud pozvao se na glavu Zakona o Ustavnom sudu koja govori o postupanju suda u nadzoru nad ustavnošću i zakonitošću izbora i državnog referenduma, točnije na članak 89. zakona (op. a. 'Kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, po potrebi upozoriti nadležna tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, poništit će sve ili pojedine izborne radnje i odluke, koje su prethodile takvoj povredi.')

Kada se Ustavni sud samoinicijativno upuštao u ovo, trebao bi raspravljati o referendumskom pitanju i neku odluku, odnosno rješenje donijeti. Mislim da je ovim upozorenjem, koje je donio na vlastitu inicijativu, Ustavni sud izašao iz toga da odlučuje samo po podnescima. Dio Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koji se tiče izbora i referenduma poslužio je kao okvir u kojem može samostalno ići na to. Stoga smatram da ima mjesta za to da Ustavni sud preispita svoju mogućnost da ocijeni referendumsko pitanje', rekao je Malčić.

Na nedavno upozorenje Ustavnog suda pozvala se još jedna bivša ustavna sutkinja, koja je zasad željela ostati anonimna. Naime, kako je objasnila za tportal, Ustavni sud u nedavnom je upozorenju iznio stav da se ne može promatrati neka odredba odvojeno od načela i cijelog teksta Ustava.

'Ta ista načela vrijede ne samo za proceduru nego vrijede i za sadržaj. Govorimo o interpretaciji prema članku 3. Ustava koji govori o vladavini prava i temeljnim vrednotama, ta načela i vrednote mjerodavne su i za ostale odredbe Ustava', kaže nam ta bivša ustavna sutkinja.

Ako se nešto ugradi u Ustav, pojašnjava, onda nema protuustavnih odredbi, međutim naša sugovornica smatra da se ovdje radi o svjetonazorskom pitanju koje u sekularnoj državi ne bi trebalo biti predmet rasprave.

'U tom kontekstu je interpretacija i samog sadržaja referenduma. Ako Ustav tumačite prema temeljnim vrednotama i načelima, onda je to pitanje doista pitanje o kojem bi Ustavni sud trebao zauzeti stav, dakle ne samo o proceduri, nego i o sadržaju. Mislim da je Ustavni sud to trebao i da je Ustavni sud to mogao učiniti i samostalno', rekla je naša sugovornica.

Tumačenje na osnovi temeljnih vrednota Ustava zastupa i Malčić, kojemu nije jasno zašto se Sabor odriče prava da Ustavnom sudu pošalje zahtjev za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.

'Ono se tiče temeljnih ljudskih prava i zadire u načelo sekularne države. Pitanje je protivno članku 3 Ustava kojim je, između ostalog, propisano da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova te poštivanje prava čovjeka - najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava', rekao nam je Malčić.

Iako se naši sugovornici slažu da bi Ustavni sud mogao i sam reagirati oko ustavnosti pitanja, ne dijele isto mišljenje po pitanju toga tko bi tehnički trebao upisati novu ustavnu odredbu, ako većina građana podrži referendumsku inicijativu. Za Malčića promjene Ustava može proglasiti samo Sabor, a naša druga sugovornica upozorava da je Ustavni sud taj koji donosi akt konstatacije i utvrđuje je li referendumsko pitanje postalo sastavni dio Ustava.

'Sada se od svega čini problem jer svi žele poentirati. Međutim, treba raspravljati suštinu, a ne proceduru. Jesmo li mi društvo koje bi trebalo u Ustav ugraditi takvu odredbu? Pazite, Ustav je stavio naglasak na obitelj, a obitelj može biti različita. No ne bih ulazila u to što će se događati, vidite da postoji i otpor prema Obiteljskom zakonu, to je sve u tom jednom kontekstu. To su procesi i treba ih shvatiti, no treba polaziti od načela da smo sekularna država, da su svi ljudi jednaki, da se Ustav interpretira na određeni način, no ovo je izašlo iz okvira jedne rasprave koja bi se trebala voditi u konstruktivnom smislu, bez obzira što će biti na kraju. Ali Ustavni sud može ex offo postupati u svim slučajevima i Ustavni sud o tome može zauzeti stav', zaključuje bivša ustavna sutkinja.