Prosvjed se valja Kanadom već dva tjedna. Počeo je zbog protivljenja covid mjeri kojom se od vozača kamiona zahtijeva da budu cijepljeni ili da idu u 14-dnevnu karantenu nakon svakog prelaska granice s SAD-om, a pretvorio se u miting protiv vlade premijera Trudeaua.

On je ranije odbacio mogućnost angažiranja vojske u suzbijanju prosvjeda, no nije isključeno da će se i to na kraju dogoditi, jer su policijske snage nedostatne i već prilično iscrpljene.

Izvanredno stanje trebalo bi omogućiti obranu Ottawe, a posljedično i drugih gradova, od najezde prosvjednika utaborenih u kampovima s priručnim saunama protiv hladnoće. Građani im donose hranu i piće, gorivo i sanitarni materijal, no to je sada postalo kažnjivo. 'Slobodarskoj' atmosferi na prosvjedima svjedoče živopisne fotografije i snimke, pa su između ostalih ovjekovječeni kanadski Srbi kako pred parlamentom okreću prase na ražnju.

Na prosvjedu su viđene i nacističke zastave, a policija je podnijela niz prijava za zločin iz mržnje te s američkim FBI-jem istražuje prijetnje javnim osobama. Najintenzivnije prosvjede u povijesti Kanade, smatra policija, financiraju i simpatizeri iz SAD-a, a iza pojedinih udruga koje pozivaju nezadovoljnike na ulicu stoje sudionici upada u američki Kongres 6. siječnja. Je li ovo, dakle, prijetnja kanadskoj demokraciji, kako je to definirala vijećnica Deans?

'Ne bih rekao da je ovo prijetnja demokraciji, to su preteške riječi. Radi se o prosvjedu koji je prvenstveno ekonomski uvjetovan, a naravno da se u koronakrizi i sa svim tim mjerama ograničavanja dosta promišlja o tome što znači naša sloboda. Ovdje je u pitanju sraz načina razmišljanja', tumači Branimir Vidmarović sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

'Zemlje poput Kanade apsolutno su demokratske zemlje, međutim ovo je izvanredno stanje i ljudima se čini da im se uskraćuju njihove građanske slobode. To nije točno, jer im se ne uskraćuju demokratske slobode - pravo izbora, pravo glasa, sloboda medija... - već im se ograničava sloboda djelatnosti i kretanja u nekim slučajevima, i to privremenog karaktera. To dugo traje i ljudima je teško, skloni su trpati sve u isti koš, smatrati da se radi o diktaturi i smrti demokracije, što nije točno jer demokratski proces nije ugrožen: i dalje postoje izbori, i dalje se poštuju manjine, i dalje se poštuju mediji', napominje stručnjak za međunarodne odnose.

Ipak, ako se u suzbijanje prosvjeda uključi vojska, može li to rezultirati dodatnim problemima za kanadske vlasti?

'Naravno da može. Ljudi su na rubu živaca. Nedavno smo tako vidjeli jako ružne scene u Nizozemskoj. Vojska će se miješati, ali na to ne treba gledati kao na smrt demokracije. Vojska i policija uvijek nastupaju kada su u pitanju veliki prosvjedi koji mogu ugroziti vladu, državna tijela, institucije', podsjeća Vidmarović.

Komentirajući prevladavajući narativ o desničarskom karakteru prosvjeda, prisjeća se inicijalnih prosvjeda u Njemačkoj u doba prvog lockdowna, kada su zajedno stupali desničari, ljevičari, ekološki aktivisti, mladi, stari, ljudi različitih svjetonazora. To se, međutim, nekako izgubilo, ali i dalje mnoge različite skupine imaju isti interes u covid krizi.

'Naravno da će oni koji su nezadovoljni radom vlade iskoristiti prosvjede da odu na njih i promoviraju svoje ideje, da će desničari za sve okriviti ljevičare, a ljevičari desničare. Kada su ljudi bijesni, kada nešto ne razumiju - izlaze na ulice', kaže Vidmarović.

Politički analitičar Denis Avdagić slaže se da kanadski prosvjedi nisu prijetnja demokraciji po uzoru na SAD.

'Jako smo daleko od toga. Ovo je rezultat želje velikog dijela populacije, i to ne samo u Kanadi, da nastavi svoj život. Vidimo da su čak i blage epidemiološke mjere, kakve smo imali u Hrvatskoj, nakon nekog vremena izazvale prilično veliku pobunu. U Kanadi je to dosta jače zbog dosta jačih mjera. Ljudi jednostavno traže modus nastavka života, sami procjenjuju koliko im epidemija donosi određenu prijetnju životu i zdravlju. Ovakve stvari će se vjerojatno događati i drugdje, pogotovo ako se mjere postrože', najavljuje Avdagić.

Dodaje da će se na globalnoj razini trebati razmišljati o tome što dalje činiti s mjerama i kako štititi najranjivije skupine.

'Hoće li to biti izlaz ili nešto drugo - potrebno je konzultirati eksperte. Politika uvijek razmišlja o mogućim konzekvencama; i hrvatska Vlada manevrira kako ne bi bilo većeg bunta. Naravno, to je globalno kompleksna problematika, gledaju se brojke, negdje ima više umrlih, negdje manje, ali sve se svodi na to da ljudi žele sami nastaviti sa svojim životom. Neke zemlje već su išle u popuštanje mjera i čini mi se da ćemo svi ići u tom smjeru, pogotovo približavanjem proljeća', kaže Avdagić.

Analitičar smatra da kanadski prosvjedi predstavljaju iskonski demokratski bunt, građanski neposluh koji je dio demokracije: 'U demokratskim sustavima to je normalno, a u onima koje nisu demokratske ovakve stvari rješavaju se vrlo brutalno.'

Također, teško je u ovom trenutku govoriti o eventualnim organizatorima prosvjeda i financiranju iz SAD-a, s obzirom na to da 'ljudi imaju bijes u sebi' pa je moguće i da je ovo jednostavno ad hoc prosvjed.

'Lockdowni su imali teške posljedice tamo gdje su bili doista primjenjivani, a Kanada je jedna od tih zemalja. Teško je objasniti našim građanima odakle bunt kad oni to nisu osjetili. Samo smo u dva navrata, i to kratko, u nekakvim blažim oblicima osjetili lockdown. Možda je tek onaj prvi lockdown ponešto usporediv s onim što se događalo, u puno dužem periodu, u Kanadi. To treba uzeti u obzir i onda je puno jasnije da ljudi mogu odlučiti da im je dosta', tumači Avdagić.

Ishod prosvjeda ovisit će prvenstveno o tome koliko će represivna biti kanadska vlast, bilo lokalna, bilo nacionalna.

'Međutim uvijek treba uzeti u obzir to da je u demokratskim društvima jako teško uvoditi mjere protiv građana. Osim toga, u Kanadi se prvenstveno gleda ono što se događa na razini zapadnog svijeta, u SAD-u, u Velikoj Britaniji, zemljama s kojima je povezana. Ako se ukidaju mjere u Britaniji, kako ćete objasniti Kanađanima da se to kod njih neće dogoditi, da oni moraju ostati pod strogim mjerama?' ističe Avdagić, dodajući da će se u idućim godinama analizirati posljedice pandemije na nacionalnim razinama, pri čemu će se u obzir morati uzeti brojne varijable, od samih mjera do kvalitete zdravstvenog sustava.