Postignut je značajan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka, ali cjelokupno stanje europskog okoliša nije dobro, poručila je Europska agencija za okoliš (EEA) prilikom predstavljanja najnovijeg izvješća na tu temu.
Ova procjena je objavljena nakon što države članice EU-a na klimatskom samitu UN-a prošlog tjedna nisu uspjele predstaviti formalni plan za daljnje smanjenje stakleničkih plinova do 2035. zbog neslaganja među svojih 27 država članica. EU se također ne može dogovoriti o ambicioznom prijedlogu Europske komisije o smanjenju emisija do 2040. godine za 90 posto u odnosu na razine iz 1990.
Emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji pale su za 37 posto od 1990., znatno više nego u drugim velikim zemljama zagađivačima poput Kine i Sjedinjenih Država, zahvaljujući smanjenoj upotrebi fosilnih goriva i udvostručenju upotrebe obnovljivih izvora energije od 2005.
vezane vijesti
No, zemlje EU-a moraju "pojačati provedbu politika i dugoročnih mjera za omogućavanje održivosti koje su već dogovorene u okviru Europskog zelenog plana", koji je usvojen tijekom prethodnog mandata Europske komisije, priopćila je EEA.
Prirodne površine na kontinentu "i dalje se suočavaju s degradacijom, prekomjernim iskorištavanjem i gubitkom bioraznolikosti", analizira EEA, koja je za svoje izvješće prikupila podatke iz 38 zemalja diljem kontinenta. Sve oskudniji resurs postaje voda, a prekomjerno se iskorištavaju i zemljane površine.
Oko 81 posto zaštićenih staništa u lošem je ili vrlo lošem stanju, 60 do 70 posto tla je degradirano, a 62 posto vodenih površina nije u povoljnom ekološkom stanju, navodi se u izvješću.
Klimatske promjene pogoršavaju nestašicu vode, ali EEA poručuje da je boljim upravljanjem, tehnološkim inovacijama, ponovnom upotrebom vode i podizanjem javne svijesti moguće uštedjeti i do 40 posto vode u poljoprivredi, vodoopskrbi i energetici.
Utjecaji klimatskih promjena predstavljaju sve veći izazov, naglašava agencija. Mnogi učinci su neizravni, primjerice uzrokujući štetu na infrastrukturi i ekosustavima ili dovodeći do povećanja cijena.
Većina zgrada u Europi nije projektirana da budu otporne na vrućinu, kažu iz EEA-e, napominjući da 19 posto Europljana nije u stanju održavati ugodnu temperaturu u svojim domovima.
Učestalost ekstremnih toplinskih valova raste, no samo 21 od 38 zemalja članica EEA-e ima zdravstvene akcijske planove za slučajeve toplinskih valova, napomenula je agencija.
Rastući financijski udari
Ekstremni vremenski i klimatski događaji, poput toplinskih valova, poplava, klizišta i šumskih požara, doveli su do preko 240.000 smrti između 1980. i 2023. u 27 zemalja EU-a. Financijski troškovi u slučaju takvih događaja sve su veći. Prosječni godišnji ekonomski gubici bili su 2,5 puta veći između 2020. i 2023. nego u razdoblju od 2010. do 2019. Primjerice, sanacija poplava u Sloveniji 2023. iznosila je 16 posto BDP-a te zemlje. Stoga je agencija pozvala Europu da prilagodi svoje društvo i gospodarstvo.
„Opstanak ljudi ovisi o visokokvalitetnoj prirodi, posebno kada je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama“, rekla je novinarima na konferenciji Catherine Ganzleben, voditeljica odjela za održive i pravedne tranzicije EEA-e. Sprječavanje onečišćenja smanjuje broj smrtnih slučajeva i bolesti te njihove štetne posljedice.
Kad je riječ o onečišćenju zraka, broj smrtnih slučajeva povezanih s izloženošću finim česticama značajno se smanjio, smanjivši se za 45 posto između 2005. i 2022. godine.
„Dakle, održivost nije izbor, već pitanje vremena kada ćemo to učiniti. Hoćemo li to učiniti kratkoročno i početi sada ili ćemo to odgoditi, u kojem će slučaju biti teže, a troškovi nedjelovanja bit će veći?“, zaključuje Ganzleben.
