Početak školske godine Zagreb će dočekati s radovima na nekima od najopterećenijih gradskih prometnica. Iako će škole svoja vrata otvoriti prema planu, pojedine važne prometne točke dotad neće biti potpuno otvorene, upozorio je Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti u emisiji HRT-a Studio 4.

Posebno se teška situacija očekuje na križanju Savske i Vukovarske ulice, prema Trešnjevci, gdje radovi još nisu završeni. Dodatne poteškoće očekuju se i na Vukovarskoj, Savskoj, Zvonimirovoj i Šubićevoj, kojima se svakodnevno kreće velik broj automobila i vozila javnog prijevoza.

Horvat smatra da je Grad u kratkom razdoblju otvorio previše gradilišta, bez realnog plana kako će se svi zahvati završiti prije povratka učenika u školske klupe.

'U Zagrebu je tijekom posljednja dva mjeseca otvoreno jako puno gradilišta. Četiri godine, koliko su imali na raspolaganju za takve radove, nisu iskoristili. Sada, tijekom posljednje godine prije izbora, intenzivno izvode radove i opravdavaju to tvrdnjom da se prije ništa nije radilo, što nije točno', rekao je Horvat.

Postoje li penali za probijanje rokova?

Ne spori da zagrebačku prometnu infrastrukturu treba obnavljati, ali smatra da bi trebalo provjeriti što točno piše u ugovorima sklopljenima s izvođačima te snosi li itko posljedice zbog kašnjenja.

'Infrastruktura Zagreba takva je kakva jest i treba je obnavljati u češćim vremenskim razmacima. Međutim, trebalo bi provjeriti kakve su ugovorne obveze izvođača radova. Postoje li penali za one koji radove nisu završili u predviđenom roku i postoje li uopće rokovi za njihovo izvođenje?', upitao je.

Problem, tvrdi, nije samo u rokovima nego i u kapacitetima tvrtki kojima su poslovi povjereni. Smatra da bi trebalo provjeriti raspolažu li izvođači dovoljnim brojem radnika za sve zahvate koje su preuzeli.

'Vozače i ostale sudionike u prometu jako iritira kada vide da se radovi izvode, ali na gradilištu nema nikoga. Nakon 16 sati ondje više nema radnika, a i tijekom dana rijetko ih se može vidjeti', kazao je Horvat.

Zašto se nije radilo noću?

Iako su visoke ljetne temperature otežavale radove tijekom dana, Horvat smatra da se problem mogao ublažiti drukčijom organizacijom, uključujući rad u noćnim satima.

'Moraju se predvidjeti okolnosti i način obavljanja radova, posebno u vremenskim uvjetima kakvi su bili ovog ljeta. Organizacija se može promijeniti i njome se može skratiti trajanje radova. Naravno, za to treba imati plan', rekao je.

Upravo nedostatak plana vidi kao glavni uzrok situacije u kojoj se Zagreb našao uoči početka nastave. Rokovi su, kaže, postavljeni preambiciozno, dok izvođači nemaju dovoljno ljudi i kapaciteta da sve poslove dovrše na vrijeme.

'U tjedan dana moguće je napraviti mnogo, ali i počiniti mnogo pogrešaka. Izvođači će pod pritiskom morati završiti posao, zbog čega bi kvaliteta izvedenih radova mogla biti znatno lošija. To će se odraziti na kraće razdoblje njihove uporabe pa će uskoro ponovno trebati popravljati ono što je napravljeno', upozorio je.

Takav pristup nazvao je političkim diletantizmom.

'Postoji želja da se nešto napravi, ali nema stručnosti ni znanja potrebnih za planiranje i nadzor takvih radova. Rezultat je ovo što se sada događa', ustvrdio je Horvat.

'Suludo je sve tjerati na bicikle i romobile'

Kao jedna od alternativa automobilima građanima se često nude bicikli i električni romobili. Horvat, međutim, upozorava da takvo rješenje nije primjenjivo na sve stanovnike, posebno na starije osobe, ljude slabije pokretljivosti i one koji svakodnevno prelaze veće udaljenosti.

'Ne mogu svi voziti električne bicikle i romobile. To je u Zagrebu suludo. Ne može se čovjeka od 70 godina tjerati na bicikl, a ne mogu ni sve mlađe osobe tako putovati. Tko će na gotovo 40 stupnjeva voziti bicikl ili romobil? Uz to, infrastruktura je takva da čovjek prije može stradati nego stići do željenog cilja', rekao je.

Ni javni prijevoz, prema njegovu mišljenju, trenutačno nije dovoljno pouzdana alternativa. Kupnja novih tramvaja i autobusa ne rješava problem ako sustav nije dobro organiziran.

'Najvažniji su točnost, udobnost i sigurnost, a toga u Zagrebu nema dovoljno. Problemi javnoga gradskog prijevoza postojali su i prije ovih radova', naglasio je.

Osvrnuo se i na posebne trake namijenjene javnom prijevozu. Smatra da bi ih u vrijeme najvećih gužvi trebalo otvarati i ostalim vozilima, kao što se čini u nekim drugim europskim gradovima.

'Problem protočnosti rješava se tako da se promet propusti, a ne tako da ga se dodatno ograničava', poručio je.

'Odgovornost se prebacuje na onoga koga više nema'

Aktualna gradska vlast opsežne radove opravdava tvrdnjom da se prometnice tijekom mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića nisu dovoljno obnavljale. Horvat smatra da takvo obrazloženje ne može biti opravdanje za sadašnja kašnjenja i način na koji su radovi organizirani.

'Postoji ona narodna izreka da je ljudski priznati pogrešku, ali još ljudskije prebaciti je na drugoga. Tijekom dosadašnjeg mandata aktualne gradske vlasti nije se radilo dovoljno, a sada se odgovornost prebacuje na nekoga koga više nema', rekao je.

Prema njegovim riječima, vremena za pripremu i raspoređivanje radova bilo je dovoljno, ali su ključni zahvati nagomilani u kratkom razdoblju.

'Rokovi koji su sada zadani prenapregnuti su, a najgore je što nema dovoljno kapaciteta za izvođenje tolikog broja radova', upozorio je.

Horvat zaključuje da problem nije u tome što se prometnice obnavljaju, nego u činjenici da ne postoji cjelovit raspored zahvata kojim bi se spriječilo istodobno zatvaranje velikog broja važnih prometnih pravaca.

'Nema plana. Nije postojao nikakav cjelovit plan obnove, nego se radilo od jednog raskrižja ili objekta do drugoga', rekao je, dodajući da se u Zagrebu trenutačno 'ide glavom kroz zid'.