Istodobno Kremlj odgovara novim valovima raketnih napada i prijetnjama eskalacijom, što u europskim prijestolnicama izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Masovni ruski zračni udari na Kijev posljednjih dana popraćeni su upozorenjima zapadnim diplomatima da napuste ukrajinsku prijestolnicu. Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je upotrijebio balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, a ona može nositi i nuklearne bojeve glave. Bio je to treći put u četiri godine rata da je Moskva posegnula za tim oružjem.

Berlin: Demonstracija sile zapravo pokazuje slabost

Iako Kremlj pokušava pokazati vojnu moć te zastrašiti Ukrajinu i njezine saveznike, u Berlinu i drugim europskim prijestolnicama prevladava procjena da takvi potezi otkrivaju rastuću nervozu Moskve.

Prema informacijama iz njemačkih vladinih krugova, ukrajinska vojska posljednjih mjeseci ostvaruje značajnu prednost zahvaljujući naprednim dronovima i digitalnim sustavima upravljanja bojištem. Rat iscrpljivanja tako se sve više pretvara u rat na distanci, što ide u korist Ukrajine, piše Handelsblatt.

Ukrajinske snage uspijevaju smanjiti gubitke, a istodobno ruskoj strani nanose znatno veće štete. Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov navodno je rekao njemačkim dužnosnicima da se na pojedinim dijelovima bojišta omjer snaga toliko promijenio da jedan ukrajinski vojnik može neutralizirati čak 29 ruskih vojnika. Te tvrdnje nije moguće neovisno potvrditi, ali pokazuju rast samopouzdanja u Kijevu.

Dronovi mijenjaju tijek rata

Od 2023. godine rat u istočnoj i južnoj Ukrajini uglavnom se pretvorio u pozicijski sukob. Milijuni dronova koje koriste obje strane stvorili su uzduž fronta svojevrsnu zonu smrti široku oko 30 kilometara, u kojoj je gotovo svaki pješački prodor brzo zaustavljen.

No posljednjih mjeseci vojni analitičari sve češće govore o ukrajinskoj prednosti. Kijev je intenzivirao napade na ruske vojne tvornice, logističke centre, skladišta goriva i rafinerije duboko iza bojišnice, a takvi udari očito sve više slabe rusku ratnu mašineriju.

Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) procjenjuju da bi sadašnja situacija mogla označiti početak nove faze rata jer je rusko napredovanje gotovo zaustavljeno te Ukrajina stvara uvjete za svoje ofenzivne operacije.

Ukrajinski general Andrij Bilecki, zapovjednik Trećeg armijskog korpusa u Harkivu, izjavio je za Reuters da bi sljedećih šest do devet mjeseci moglo predstavljati prekretnicu u ratu.

Napadi na ključnu kopnenu vezu s Krimom

Jedna od glavnih meta ukrajinskih napada postala je prometnica između Mariupolja i Simferopolja na okupiranom jugu zemlje, a riječ je o ključnoj kopnenoj vezi između Rusije i okupiranog Krima.

Ukrajinski dronovi sve češće napadaju ruske konvoje na toj ruti, koju su vojni blogeri već prozvali 'autocestom smrti', a brigada bespilotnih sustava Nemesis objavila je da je posljednjih dana uništila desetke ruskih kamiona i cisterni, prisilivši njihovo zapovjedništvo da smanji promet tom trasom.

Ako bi Ukrajina uspjela ozbiljnije ugroziti tu prometnicu, ruske snage na Krimu mogle bi ostati bez jednog od najvažnijih opskrbnih pravaca.

Ukrajina razvija novu obranu

Ukrajinske tvrtke iz obrambenog sektora istodobno rade na tehnologijama koje bi trebale omogućiti obranu od ruskih rojeva dronova. Prema navodima njemačkog Handelsblatta, nova tehnologija mogla bi biti spremna već do kraja godine.

Cilj je ponovno omogućiti veću pokretljivost ukrajinskih oklopnih snaga i otvoriti prostor za oslobađanje okupiranih područja.

Ukrajina je u međuvremenu znatno unaprijedila i obranu gradova te energetske infrastrukture. Maksim Timčenko, direktor najveće privatne energetske kompanije DTEK, tvrdi da je zemlja tijekom rata čak tri puta izgubila između 80 i 85 posto proizvodnih kapaciteta električne energije i svaki put ih gotovo potpuno obnovila.

Ruski napadi i dalje su intenzivni, a mete su često elektrane, trafostanice i vodovodni sustavi velikih gradova, no Ukrajinci se sve više oslanjaju na decentralizirane izvore energije i suradnju sa zapadnim partnerima.

Kremlj povećava broj vojnika i dronova

Unatoč problemima na bojištu, Rusija nastavlja s ubrzanim naoružavanjem. Prema izvješću think tanka Globsec, Moskva planira do kraja godine formirati čak 200 bataljuna bespilotnih sustava s ukupno 165.000 vojnika.

Posljedica je to toga što je posljednjih mjeseci pretrpjela velike gubitke. Između prosinca i travnja, prema procjenama Globseca, samo u napadima dronovima onesposobljeno je više od 156.000 ruskih vojnika, a u istom razdoblju unovačeno je oko 148.000 ljudi.

Kremlj zato pokušava privući nove vojnike financijskim pogodnostima nudeći otpis dugova do deset milijuna rubalja svima koji se prijave za vojnu službu.

Europa strahuje od nove eskalacije

Europski dužnosnici strahuju da bi vojni neuspjesi mogli potaknuti Moskvu na eskalaciju te su zabrinuti zbog mogućnosti da Rusija iskoristi Bjelorusiju za širenje sukoba prema Ukrajini ili čak prema baltičkim državama, iako Putin tvrdi da je to laž.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je da bi Kremlj mogao zaoštriti sukob kako bi opravdao novu mobilizaciju stanovništva.

'Dolazi trenutak u kojem Rusija mora pojačati eskalaciju da bi opravdala mobilizaciju. To je vrlo opasna točka', rekla je Kallas.

U europskim prijestolnicama raste uvjerenje da Moskva na ukrajinske tehnološke inovacije odgovara prvenstveno brutalnom silom i raketnim terorom nad civilnim ciljevima.