okrugli stol

Udruga Gong dala devet prijedloga Vladi za veću transparentnost: 'Vladavina iza kulisa'

24.11.2025 u 13:37

Bionic
Reading

Gong je na okruglom stolu ''Kako vlada Vlada” u ponedjeljak predstavio devet preporuka za otvorenost i transparentnost rada Vlade istaknuvši i kako je povjerenje građana u institucije na najnižoj razini u posljednjem desetljeću.

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet ocijenila je kako u desetoj godini mandata premijera Andreja Plenkovića, i šestoj godini zatvorenog Markovog trga, otvorenost institucija umjesto da napreduje, konstantno nazaduje. Dodala je i kako građani i dalje nemaju uvid u procese donošenja odluka, ključni dokumenti često nisu dostupni, ne postoje redovite konferencije za javnost, a uključivanje građana i struke u formiranje javnih politika drastično se smanjuje. Dosadašnje vlade premijera Plenkovića opisala je kao "vladavinu iza kulisa i donošenje odluka iza zatvorenih vrata" ističući tri kategorije argumenata.

"Prvo, postoji konspiracija u izradi zakona - kako bi se zakoni koristili kao alat za ostvarivanje stranačkih interesa. Drugo, namjerno se slabe ili potpuno zarobljavaju neovisne institucije, i treće - učestali su napadi na medije i civilno društvo s najviših razina vlasti." Zaključila je i kako transparentnost i otvorenost vlasti predstavlja dobrobit za građane i našu zemlju.

U sklopu toga, Gong je izdao i preporuke za otvorenost i transparentnost rada Vlade među kojima se, kao prva, ističe otvaranje Markova trga građanima, slijedi održavanje redovitih konferencija za javnost nakon sjednica Vlade i pravovremeno obavještavanje javnosti o temama i terminima tih sjednica. Osim toga, preporuke Gonga su i redovita objava svih relevantnih dokumenata na stranicama Vlade, reguliranje telefonskih sjednica Poslovnikom Vlade kojim bi se trebale propisati i vrste odluka o kojima se raspravlja na zatvorenom dijelu sjednica. Zaključno, Gong predlaže i otvaranje rasprava o europskim poslovima široj javnosti, reguliranje statusa posebnih savjetnika premijera, ministrica i ministara i obvezu osnivanja radnih skupina za izradu zakona ističući i kako javna savjetovanja nisu tek formalnost zakonodavne procedure.

Sabor kao instrument Vlade

Povjerenica za informiranje Anita Markić kazala je kako je i njezina institucija primijetila da javna savjetovanja traju kraće nego što je predviđeno zakonom. Također je istaknula da je problematično to što je u izvješćima o provedenim savjetovanjima velik broj primjedbi ostavljen samo s oznakom ”primljeno na znanje”, umjesto da se komentar odbije ili prihvati uz odgovarajuću argumentaciju.

Saborska zastupnica SDP-a i predsjednica Antikorupcijskog vijeća Mirela Ahmetović ocijenila je kako je Sabor je postao instrument Vladi kazavši kako se zakoni donose donose s jedva 76 ruku.

”Sabor danas služi kako bi potvrdio ono što je premijer zamislio. Ne poštuju se zakonske procedure donošenja zakona. Nedavno smo imali kršenje procedure prilikom donošenja jednog organskog zakona, kada je predsjednik Sabora rekao da je zakon donesen, a zapravo nije bilo dovoljno ruku da se takav zakon donese. Imam razloga sumnjati da je namjera bila - ako prođe, prođe.”, kazala je Ahmetović.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kazala je kako preporuke Pučke pravobraniteljice za 2023. još uvijek nisu raspravljene u parlamentu.

”Javna savjetovanja se organiziraju pro forma. Na sadržajne, argumentirane komentare u savjetovanjima, treba davati jasno argumentiranje zašto su odbijeni. U 2024. godini 42% komentara u javnom savjetovanju ostalo je ili bez odgovora ili je na njih odgovoreno s ”primljeno na znanje” što zapravo ništa ne znači” dodala je pučka pravobraniteljica.