Vjerskim obredom, komemoracijom i polaganjem vijenaca Srpsko narodno vijeće (SNV), Općina Kistanje i obitelji žrtava obilježili su u ponedjeljak godišnjicu zločina nad srpskim civilima, počinjenog 28. rujna 1995. u selu Varivode
Gotovo dva mjeseca nakon operacije Oluja, pripadnici hrvatskih vojnih i policijskih snaga ubili su devetero srpskih civila starije životne dobi u selu Varivode, iako tamo nije bilo vojnih aktivnosti niti oružja. Unatoč pokrenutim kaznenim postupcima, nitko nije osuđen za taj zločin.
Kod spomenika žrtvama u središtu bukovačkog sela u blizini Kistanja, saborska zastupnica i zamjenica predsjednika SNV-a Anja Šimpraga podsjetila je na mjesta stradanja sa srpskim žrtvama - Varivode, Gošić, Prukljan, Žagrović, Golubić, i Oćestovo, kao i onih s hrvatskim žrtvama - Promina, Škabrnja, Potkonje, Kijevo...
vezane vijesti
Naglasila je kako nisu u pitanju samo mjesta stradanja koja podsjećaju na prošlost, već ona predstavljaju i ogledalo današnjeg društva u kojem "ponovo ima previše riječi koje dijele, previše pokušaja da se određene ljude učini manje poželjnima, previše potrebe da se nečija kultura, pismo, običaj ili pravo na sjećanje dovode u pitanje".
O istini treba govoriti bez mržnje, a o pravdi bez osvete. Svoje sjećanje moramo čuvati, ali i poštovati drugo, to nas ne čini slabijima, to je civilizacijski minimum.
"Hrvatska neće biti manje hrvatska ako u njoj Srbi slobodno govore srpski, neće biti manje hrvatska ako se piše ćirilicom tamo gdje je zakonom dopušteno, neće biti manje hrvatska ako se komemoriraju srpske žrtve i neće biti manje hrvatska ako se govori istina o zločinima počinjenima nakon Oluje. Naprotiv“, rekla je Šimpraga.
Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Tena Banjeglav istaknula je kako je premijer Andrej Plenković 2020. bio u Varivodama te priznao zločin i izrazio žaljenje zbog ubijenih civila. No nakon toga gotovo je prestao rad na izgradnji povjerenja i stvaranju uključive kulture sjećanja.
Hrvatsko društvo još uvijek se teško suočava sa zločinima koje su počinili hrvatski vojnici i onima gdje žrtve nisu Hrvati, a to suočavanje iznimno je važno. Tek kad prihvati činjenice o stradanjima i zločinima počinjenim u njegovo ime, te za njih preuzme odgovornost, društvo može ići naprijed.
Odgovornost za negiranje činjenica i nepriznavanje zločina prije svega je na vlastima, jer one kreiraju narative i politike sjećanja, kao i politike zaborava, kaže Banjeglav.
