Nakon što smo danas iskazali poštovanje žrtvama Golog otoka, žrtvama komunističke Jugoslavije, ovdje smo kako bismo iskazali i poštovanje prema žrtvama fašističke Italije, rekao je Jandroković. Istaknuo je kako se procjenjuje da je logoru Kampor bilo oko 15.000 ljudi, mahom Hrvata, Slovenaca i Židova te da su mnogi ondje i završili svoj život, prema procjenama njih između 1500 i 4000.

„Ovdje se sjećamo žrtava fašizma iz Drugog svjetskog rata i iznimno je bitno da se poklonimo svakoj žrtvi, kao što kroz godinu komemoriramo žrtvu Jasenovca, osuđujemo ustaški režim pa smo u Maclju gdje komemoriramo žrtve poraća, koje su ubijene od strane jugoslavenskih komunista, tako smo ovdje da osudimo i ovo mjesto koje je bilo pod vlašću talijanskih fašista,“ istaknuo je.

Rekao je kako u Hrvatskoj, nažalost, postoje mnoga mjesta gdje su ljudi ubijani zbog toga što su bili drugačije vjere, nacije ili političkog uvjerenja te je naglasio da je iznimno važno da vlasti s nacionalne razine, županijske, s razine gradova i općina komemoriraju ta mjesta,  prisjećaju se žrtava i osude zločince. Dodao je da je to važno zbog mladih naraštaja kako se takve stvari više nikad ne bi ponovile.

„Kultura sjećanja je dio kulture koju gaje gotovo sve zemlje Europske unije i svaka ih obilježava na svoj način jer svaka ima, nažalost, svoju tragičnu i tužnu povijest, a Hrvatska obilježava na ovaj način, kao što smo mi to učinili danas,“ kazao je.

Na novinarsku tvrdnju da su i ove godine stavili fokus na odavanje počasti žrtvama komunizma te zašto političke stranke na jednak način ne pristupaju obilježavanju dana u kojem se osuđuju svi režimi, Jandroković je odgovorio da su danas u Kamporu kako bi odali počast žrtvama Drugog svjetskog rata i žrtvama fašizma.

„Kao što sam rekao, u Jasenovcu odajemo počast onima koji je ubio ustaški režim. Tamo gdje dođem, govorit ću o žrtvi i onome koji je počinio o zločin, tako da je logično da na Golom otoku govorim o zločinima komunističke Jugoslavije, a ovdje o zločinima fašističke Italije.“ rekao je

Jandroković je naglasio da ne dijeli žrtve, da se svakoj žrtvi treba pokloniti te da je na povjesničarima da govore o opsegu zločina, o broju ubijenih i progonjenih.

„Što se politike tiče, iznimno je bitno da imamo suglasje oko toga kakva je bila hrvatska povijest, da osudimo zločince i komemoriramo žrtve, to je dio kulture sjećanja, a da bismo izbjegli takve tragedije u budućnosti, moramo se sjećati onoga što se događalo u prošlosti,“ rekao je.

Odgovarajući na opetovano pitanje zašto stranke ne pristupaju na isti način, Jandroković je rekao da su danas na komemoraciji predstavnici državne razine, on osobno u ime Hrvatskog sabora, kao i predsjednik skupštine Primorsko-Goranske županije Marko Boras Mandić te gradonačelnici Senja, Lopara i Raba. 

„Ovdje ne vidim, nažalost, predstavnike lijeve političke opcije, kao što ih nikad ne vidim niti u Maclju, kada obilježavamo žrtvu u Križnog puta ili Blajburga. Što se mene tiče, kao predsjednika Hrvatskog sabora, u ime te institucije pokrovitelji smo komemoracije u Jasenovcu i u Bleiburgu, dolazim na ovakva mjesta, jer su ovdje ubijani nevini ljudi,“ kazao je.

Jandroković je istaknuo da stoga poziva sve da se ponašaju na isti način, da ne mjere žrtvu jer "svaka nevina žrtva jednako vrijedi, a svaki zločin treba osuditi." „Ne bježim od osude bilo kojeg režima i volio bih da tako postupaju i svi drugi koji se u Hrvatskoj bave politikom,“ poručio je. 

Koncentracijski logor Kampor na Rabu otvorila je talijanska fašistička vlast u srpnju 1942. godine te je u njega deportirala stanovništvo s okupiranih i anektiranih područja Hrvatske i Slovenije. U logoru je bilo zatočeno oko 15 tisuća ljudi, uključujući oko 1200 malodobne djece, uglavnom Hrvata iz Gorskog Kotara, Slovenaca i Židova. Od gladi i teških uvjeta života u logoru umrlo je više tisuća ljudi, a raspušten je u rujnu 1943. godine nakon kapitulacije fašističke Italije.