Dok Europom raste zabrinutost zbog mogućeg širenja rata, Švedska ulaže u vojsku, skloništa, zalihe i otpornost ključnih službi. Pritom uči od Ukrajine, čije iskustvo pokazuje kako održati zemlju na nogama tijekom dugotrajnih napada, Jelizaveta Nečiporuk u komentaru za Kyiv Independent.
Razgovori o velikom ratu u Europi više ne zvuče kao razmatranje daleke i malo vjerojatne opasnosti. Vlade preispituju svoju sigurnost, a ukrajinsko iskustvo služi im kao upozorenje i praktičan vodič: pokazuje koji sustavi prvi dolaze pod pritisak i što društvu omogućuje da nastavi funkcionirati.
Autorica teksta za Kyiv Independent, koja se bavi društvenim mrežama, primjećuje sve češće spominjanje Trećeg svjetskog rata. Jedni se otvoreno pitaju približava li se takav sukob, dok drugi nelagodu zbog vlastite nepripremljenosti prikrivaju humorom.
Sličnim se strahovima bavila povjesničarka Sarah Paine u podcastu The Diary of a CEO, naglasivši važnost djelovanja kojim vlade mogu spriječiti katastrofe.
Upravo je takav pristup autorica primijetila tijekom listopadskog posjeta Švedskoj: ozbiljno razmatranje mogućnosti rata i opsežne pripreme prije nego što kriza stigne do zemlje.
vezane vijesti
Najveće ulaganje od Hladnog rata
Ruska invazija na Ukrajinu iz temelja je promijenila švedski odnos prema sigurnosti. Nakon više od 200 godina izvan vojnih saveza, Švedska je u svibnju 2022. zatražila ulazak u NATO, a članicom je postala u ožujku 2024.
U Strategiji nacionalne sigurnosti Rusiju označava kao najozbiljniju prijetnju do 2030. godine, a ukrajinsku bojišnicu naziva ‘prvom crtom obrane naše slobode’.
Švedska provodi najveće ulaganje u sveobuhvatnu obranu od Hladnog rata. Plan za razdoblje od 2025. do 2030. predviđa više od 170 milijardi švedskih kruna, oko 17,4 milijarde dolara, dodatnih sredstava za vojnu obranu te 37,5 milijardi kruna, oko 3,8 milijardi dolara, za civilnu obranu.
Pripreme obuhvaćaju zalihe hrane i medicinskih potrepština, skloništa, kibernetičku sigurnost, ključnu infrastrukturu i komunikacije. Cilj je osigurati da lokalne vlasti i osnovne službe nastave raditi tijekom krize ili rata.
Za poremećaje u svakodnevnom životu nije nužan vojni napad. U hakerskom napadu 2. studenoga napadači su povisili temperaturu u hladnjacima i zamrzivačima u desecima trgovina u nekoliko europskih zemalja.
Povezanost s Rusijom teško je izravno utvrditi. Ipak, Xavier Bellekens, direktor tvrtke za kibernetičku sigurnost Lupovis, rekao je za Politico da neki stručnjaci smatraju kako bi iza napada ‘mogla stajati hakerska skupina uz potporu ruske države’.
Švedske vlasti računaju i na stanovništvo. Ažurirane upute ‘Ako dođe do krize ili rata’ pozivaju kućanstva da budu spremna samostalno izdržati najmanje tjedan dana u slučaju prekida opskrbe strujom i vodom, prekida komunikacija ili otežanog pristupa osnovnim potrepštinama.
Ukrajinska svakodnevica postala je izvor znanja
Autorica, i sama Ukrajinka, u tim je pripremama odmah prepoznala poznate situacije: nestanke struje, napade na energetsku infrastrukturu, prekide komunikacija, zračne uzbune, informacijske napade i borbu za nastavak rada poduzeća, škola i medija.
Ukrajincima je to godinama svakodnevica. Činjenica da druga zemlja proučava njihova iskustva otvara i pitanje načina na koji se u inozemstvu govori o ukrajinskoj otpornosti.
Autorica pozdravlja sve manje romantiziranja te otpornosti. Ukrajinci su se prilagodili jer nisu imali izbora, a od divljenja izdaleka korisnije je proučiti što je doista pomoglo, a što nije.
Švedski obrambeni plan izričito navodi da iskustva rata u Ukrajini trebaju usmjeravati razvoj obrane na operativnoj, taktičkoj i tehničkoj razini.
To potvrđuje ukrajinska veleposlanica u Švedskoj Svitlana Zališčuk. Švedski obrambeni dužnosnici, kaže, redovito surađuju s ukrajinskim kolegama i ‘neprestano uče od Ukrajinaca’.
Ukrajina i dalje uvelike ovisi o međunarodnoj potpori, ali razmjena više nije jednosmjerna. Europske zemlje preuzimaju njezina znanja kako bi ojačale vlastitu sigurnost.
Švedska strategija izravno povezuje ukrajinski otpor Rusiji sa sigurnošću Švedske. Potpora Kijevu i jačanje vlastite spremnosti proizlaze iz iste procjene: ruski rat nije problem koji se tiče samo Ukrajine, a njegove posljedice ne prestaju na njezinim granicama.
Praktične upute za moguću krizu
Nitko ne može znati kako će izgledati sljedeći veliki sukob niti hoće li ga Europa nazvati Trećim svjetskim ratom. Države, međutim, mogu procijeniti postojeće prijetnje i odlučiti koliko će se ozbiljno pripremiti.
Švedska brošura donosi upute o zaklonu tijekom zračnog napada, pripremama za nestašicu vode, sigurnosti na internetu i skrbi za kućne ljubimce.
Nekome tko o tome nikada nije morao razmišljati takve preporuke mogu djelovati uznemirujuće. No Švedska pozorno prati rat i iskustva Ukrajinaca, a taj interes primjećuju i u Kyiv Independentu, koji ondje ima brojnu zajednicu članova.
Kad se razumiju posljedice dugotrajnih napada na energetiku i prekida osnovnih usluga, preporuke postaju praktične upute koje bi jednoga dana mogle zatrebati. Zato ukrajinsko iskustvo mora ostati dio europskih priprema za moguće krize i rat.
