Rezultati studije, objavljene u uglednom znanstvenom časopisu The Lancet Microbe, upućuju na to da virus već desetljećima kruži među populacijama krpelja u toj zemlji.

Znanstvenici iz Centra za virologiju analizirali su oko 3000 krpelja prikupljenih tijekom 2024. godine, kao i dodatnih 2000 arhivskih uzoraka sakupljenih između 2005. i 2018. godine. Paralelno su pregledali približno 2000 uzoraka krvi pacijenata koristeći suvremene molekularne i serološke metode.

Istraživanje je pokazalo da je virus Alongshan prisutan u više austrijskih saveznih pokrajina, uključujući Beč, Donju Austriju, Gornju Austriju, Štajersku i Vorarlberg.

'Rezultati pokazuju da je ALSV široko rasprostranjen na području Austrije', izjavila je voditeljica istraživanja Judith Aberle, profesorica virusne imunologije na Medicinskom sveučilištu u Beču, prenosi Fenix-magazin.

Pronađena antitijela kod ljudi

Iako sam virus nije detektiran u analiziranim uzorcima krvi, istraživači su kod dvije osobe pronašli visoke koncentracije specifičnih antitijela, što sugerira da su prethodno bile izložene infekciji.

'To pokazuje da je do zaraza već dolazilo, iako se čini da su one rijetke', pojasnila je Aberle.

Otkriće je važno jer potvrđuje da virus nije prisutan samo među krpeljima, nego da je već imao kontakt s ljudskom populacijom.

Od Kine do Europe

Virus Alongshan prvi je put identificiran 2017. godine u Kini kod pacijenata koji su imali febrilne bolesti. Nakon toga zabilježen je u više europskih država, među kojima su Njemačka, Francuska, Finska i Švicarska.

Austrija se sada pridružila tom popisu, a novo istraživanje sugerira da se virus ondje zadržao znatno dulje nego što se dosad pretpostavljalo.

Koliko je virus opasan?

Unatoč novim spoznajama, znanstvenici upozoravaju da još nije jasno predstavljaju li europske varijante ALSV-a ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju.

Kineski soj virusa povezivan je s povišenom temperaturom i simptomima sličnima onima kod krpeljnog encefalitisa, no za europske varijante zasad nema čvrstih dokaza da uzrokuju bolest.

Zbog toga stručnjaci pozivaju na dodatna istraživanja koja bi trebala razjasniti učestalost zaraze i potencijalni utjecaj virusa na javno zdravlje.

Stručnjaci pozivaju na pojačano praćenje

Budući da virus kontinuirano cirkulira među lokalnim populacijama krpelja, znanstvenici preporučuju njegovo sustavno praćenje te razmatranje ALSV-a kao moguće dijagnoze kod osoba koje razviju simptome nakon uboda krpelja.

Krpelji su već poznati prijenosnici niza opasnih bolesti, uključujući lajmsku bolest i krpeljni encefalitis. Prema podacima stručnjaka, svake godine više od 3.500 ljudi u Europi oboli od krpeljnog encefalitisa, dok se bilježe i smrtni slučajevi povezani s bolestima koje prenose ovi nametnici.

Kako se zaštititi od krpelja?

Stručnjaci savjetuju nekoliko osnovnih mjera zaštite:

• cijepljenje protiv krpeljnog encefalitisa gdje je dostupno i preporučeno
• korištenje repelenata protiv krpelja
• nošenje duge odjeće tijekom boravka u prirodi
• temeljit pregled tijela nakon povratka iz šume, parka ili livade
• brzo uklanjanje krpelja ako se pronađe na koži

Također, odjeću je preporučljivo prati ili sušiti na temperaturama oko 60 stupnjeva Celzija jer takvi uvjeti učinkovito uništavaju krpelje.