Željko Marušić upozorava da gužva nastaje u trenutku kada broj vozila koja dolaze na određeni dio autoceste premaši broj vozila koja ga u istom vremenu mogu napustiti. U hrvatskoj su problem i naplatne kućice te stoga ima tri rješenja za protočniji promet uslijed turističke sezone
Svake turističke sezone, kada se na hrvatskim autocestama stvore kilometarske kolone, često se može čuti kako je zastoj nastao zato što je 'netko bez razloga zakočio'. Iako se takvo objašnjenje čini logičnim, prometni stručnjak Željko Marušić u svome tekstu za medij autoportal piše da ono opisuje samo način na koji se kolona širi, a ne i njezin stvarni uzrok.
Prema temeljnim zakonima prometnog toka, navodi ovaj stručnjak gužva nastaje u trenutku kada broj vozila koja dolaze na određeni dio autoceste premaši broj vozila koja ga u istom vremenu mogu napustiti. Tada dolazi do akumulacije vozila, povećava se gustoća prometa, smanjuje prosječna brzina i formira se kolona.
Marušić upozorava i da svaka autocesta ima svoj kapacitet, odnosno maksimalan broj vozila koji može sigurno i protočno propustiti u određenom vremenu. Prometni tok, nastavlja, određuju intenzitet prometa, gustoća vozila i njihova prosječna brzina. Dok su dolazak i odlazak vozila uravnoteženi, promet teče bez poteškoća. No, čim prometna potražnja premaši raspoloživi kapacitet, nastaje zastoj.
vezane vijesti
Nije do autocesta nego naplatnih postaja
'Ni najdiscipliniranija vožnja ne može poništiti osnovni zakon prometnog toka. Ako tijekom duljeg razdoblja prema autocesti dolazi više vozila nego što ih ona može propustiti, kolona će se prije ili kasnije formirati. Način vožnje može utjecati na dinamiku razvoja zastoja, ali ne može ukloniti njegov temeljni uzrok. To je pojava koja mnogim vozačima izgleda gotovo nevjerojatno. Nakon nekoliko kilometara vožnje kroz kolonu promet ponovno postaje potpuno protočan, bez prethodne prometne nesreće, radova ili bilo kakve vidljive prepreke', napisao je Marušić.
U tim situacijama, ističe da su samo dva rješenja trajnog smanjenja kolone. Ili smanjiti broj vozila koji dolaze na kritične dijelove autoceste ili povećati broj protočnost prometnog sustava. No, Hrvatska ima drugi problem.
'U hrvatskim uvjetima najveća ograničenja protočnosti tijekom turističke sezone nisu same autoceste, nego mjesta na kojima dolazi do umjetnog smanjenja kapaciteta prometnog toka. Najizraženiji primjer i dalje su naplatne postaje, gdje se velik broj vozila mora usporiti ili zaustaviti, čime se stvara usko grlo koje zatim generira kolone kilometrima unatrag', zaključujući Marušić dajući tri savjeta za smanjenje prometnih gužvi.
Marušićevi savjeti za smanjenje prometnih gužvi
1. Izbjegavanje putovanja u razdobljima najvećeg prometnog opterećenja. Ravnomjernija raspodjela prometa tijekom dana smanjuje vršna opterećenja i odgađa dosezanje kritične gustoće prometa.
2. Što veće korištenje ENC uređaja, koji povećavaju protočnost naplatnih postaja i smanjuju vrijeme zadržavanja vozila.
3. Potpuno uvođenje beskontaktnog elektroničkog sustava naplate cestarine, planiranog za 1. ožujka 2027. godine. Uklanjanjem fizičkih naplatnih postaja uklanja se jedno od najvećih umjetno stvorenih ograničenja protočnosti hrvatskih autocesta, čime se znatno smanjuje vjerojatnost nastanka kolona tijekom razdoblja najvećeg prometnog opterećenja (za što navodi da je najvažnije).
