I PRIRODNE ZNANOSTI

U Hrvatskoj žene prestigle muškarce u doktoratima

diploma promocija studiranje

diploma promocija studiranje

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Prema Državnom zavodu za statistiku u akademskoj godini 2014./2015. poslijediplomski sveučilišni doktorski studij u Hrvatskoj je upisalo 3.129 doktoranada od čega 1.794 žene, što iznosi 57,3%, odnosno više od pola.

Kada se gledaju znanstvena područja na koja se odnose studiji, najviše je zastupljeno područje biomedicine i zdravstva (23,8%), slijedi područje društvenih znanosti (22,4%), područje tehničkih znanosti (16,7%), područje humanističkih znanosti (15,8%), područje prirodnih znanosti (14,1%), područje biotehničkih znanosti (4,1%) i interdisciplinarna područja znanosti (3,1%).

Jače u svemu osim u tehnici

Zanimljivo je da je udio žena u svim područjima veći nego muškaraca osim u tehničkim. One dominiraju i biotehničkim i biomedicinskim, pa čak i prirodnim znanostima (295 naprama 147) koje su se do nedavno smatrale tradicionalno muškim područjem.

Nešto manje nego muškaraca ima ih na fakultetima kao što su građevinski, pomorski, elektrotehnički, informatički i sl. Sličan trend bilježio se i u posljednjih nekoliko akademskih godina, ali je on sada postao za nekoliko postotaka izraženiji - sa 54% porastao je na preko 57%.

Većina si sama plaća doktorat

Zaposlenih je doktoranada 90,3%, a 9,7% ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada, najviše ih je u području obrazovanja, i tu ih je zaposleno 37,9%, u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 24,3%, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti zaposleno ih je 15,5%, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja zaposleno ih je 5,4%, u području informacija i komunikacija zaposleno ih je 3,0%, u području umjetnosti, zabave i rekreacije kao i u području prerađivačke industrije zaposleno ih je po 2,7%, a 8,5% pripada ostalim djelatnostima.

Od ukupnog broja doktoranada 55,9% sami su platili doktorski studij, poslodavac je platio troškove za 34,0% doktoranada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta snosilo je troškove za 5,9% doktoranada, a 4,2% doktoranada pripada kategoriji ostalo.

Najviše doktoriraju mladi i to u Zagrebu

Na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu bilo je upisano 58,7% doktoranada, na Sveučilištu u Rijeci 14,0%, na Sveučilištu u Osijeku 12,0%, na Sveučilištu u Splitu 10,8%, na Sveučilištu u Zadru 4,2%, na Sveučilištu u Puli – Pola 0,3%.

Prema godinama života, najviše doktoranada ima u skupini od 25 do 29 godina (38,9%), a najmanje u skupini 60 i više godina (0,5%). U skupini od 30 do 34 godine ima 22,7% doktoranada, u skupini od 35 do 39 godina 13,3%, u skupini od 40 do 44 godine 9,6%, u skupini od 45 do 49 godina 5,6%, u skupini do 24 godine 5,4%, u skupini od 50 do 54 godine 2,9%, a u skupini od 55 do 59 godina ima 1,1% doktoranada.

Prema prebivalištu, 94,9% doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,1% izvan nje.

Prema državljanstvu, od ukupnog broja doktoranada 96,6% jesu državljani Republike Hrvatske, a 3,4% ima strano državljanstvo. Od svih doktoranada hrvatskih državljana 96,8% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 3,2% izvan nje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!