statistika

U BiH prošle godine 2.000 osoba bilo izloženo obiteljskom nasilju

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 19.02.2019 11:26
  • Objavljeno 19.02.2019 u 11:26
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: tportal.hr / Autor: Arhiva

Dvije tisuće osoba bilo je u Bosni i Hercegovini prošle godine izloženo nekom obliku obiteljskog nasilja, a iako je BiH usvojila Istanbulsku konvenciju prije nekoliko godina još uvijek se bori ne bi li dosegnula kriterije koje utvrđuje ta konvencija, prenose u utorak banjalučke 'Nezavisne novine'

List posebice ukazuje na problem 'sigurnih kuća', koje su važna odrednica Istanbulske konvencije kao dokumenta koji donosi pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Konvencija propisuje standarde za postojanje i rad takvih skloništa za žrtve nasilja, no broj sigurnih kuća u BiH znatno je manji od propisanih kriterija, ističe list.

BiH je među prvim državama-članicama Vijeća Europe koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju i ona je u toj zemlji stupila na snagu još 2014. godine, no statistike pokazuju kako je pred bosanskohercegovačkim insitucijama još dug put do provedbe svih odredbi tog dokumenta.

Policije Federacije BiH i Republike Srpske prikupile su podatke po kojima je tijekom 2018. godine najmanje dvije tisuće osoba u toj zemlji bilo izloženo nekom obliku obiteljskog nasilja.

Počinitelji nasilja su u više od 90 posto slučajeva bili muškarci starosti od 30 do 40 godina. Njihove žrtve bila su i djeca do svega sedam godina starosti, a zbog brutalnosti policija je uhitila desetke zlostavljača podnoseći protiv njih kaznene prijave.

Ranija istraživanja pokazala su kako je u BiH gotovo 50 posto žena nakon navršenih 15 godina života bilo izloženo nekom obliku nasilja.

Za sve žrtve obiteljskog nasilja na teritoriju BiH predviđen je smještaj u tzv. sigurnim kućama, u kojima im se može pružiti odgovarajuća zaštita i skrb, no takvih je objekata u cijeloj zemlji samo devet, a mogu primiti najviše 190 osoba.

Standardi propisani Istanbulskom konvencijom propisuju pak kako u sigurnim kućama mora biti po jedno mjesto na svakih deset tisuća stanovnika pa proistječe kako BiH, sa svojih 3,5 milijuna stanovnika, treba gotovo dvostruko više kapaciteta za te namjene od postojećih.

Centar za ravnopravnost spolova Federacije BiH dodatno je upozorio kako sigurne kuće ni sada nisu na podjednak način dostupne svim žrtvama, jer to ovisi u kojem dijelu zemlje žive. Tu se ponovno kao problem pojavio daytonski ustroj BiH i administrativna podijeljenost unutar zemlje.

Dok su u RS svoj zakonski i institucionalni okvir najvećim dijelom uskladili s Istanbulskom konvencijom, u Federaciji BiH, zbog nepostojanja podzakonskih akata za uspostavu, funkcioniranje i financiranje sigurnih kuća, zakonski nije reguliran rad sigurnih kuća te nije usklađen s Istanbulskom konvencijom, navodi Centar za ravnopravnost spolova.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!