istanbulska konvencija stupila na snagu

Trebaju li zlostavljači u Hrvatskoj od danas strahovati? Itekako!

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 01.10.2018 17:00
  • Objavljeno 01.10.2018 u 17:00
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Što Hrvatskoj donosi današnja aktivacija Istanbulske konvencije i kakve se promjene mogu očekivati? Primjena Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ne znači da će se ta tvrdokorna pošast na društvenom tkivu povući preko noći, ali 1. listopada 2018. ipak bi trebao biti prekretnica u višedesetljetnom nastojanju ženskih udruga da takvo nasilje dobije primjeren pravosudni epilog te da se ono prevenira u najvećoj mogućoj mjeri. Kako bi se to trebalo postići, za tportal objašnjava Neva Tolle, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb (AŽKZ)

'U našem radu na terenu stupanje Istanbulske konvencije na snagu značit će jako puno. S prvim danom primjene Konvencije mijenja se mnogo toga, za početak činjenica da će državne institucije kojima je to u opisu radnog mjesta morati pružiti pomoć i zaštitu žrtvi, a naravno i adekvatno sankcionirati počinitelja nasilja. S druge strane, procesuiranje nasilja protiv žena i djece morat će, u najvećem broju slučajeva, prijeći iz prekršajne sfere u kaznenu', precizira Neva Tolle za tportal.

Predsjednica prvog skloništa za žene žrtve nasilja na području istočne Europe aktivno je, s odvjetnicom Sanjom Bezbradicom, sudjelovala u pisanju Istanbulske konvencije od samog početka tog projekta u Strasbourgu 2008. godine.

'Nakon 10 godina uspjeli smo doći, zahvaljujući razumnom premijeru Andreju Plenkoviću, do toga da ratificiramo Konvenciju i da je ona od danas u primjeni. Nadam se da to znaju i svi državni službenici koji su dužni postupati po njoj', ističe Tolle.

Prema današnjoj statistici, u više od 90 posto slučajeva nasilje protiv žena i djece u Hrvatskoj goni se po prekršajnom zakonu, baš kao i nepropisni prelazak ceste ili konzumiranje alkohola na klupi u parku, upozorava aktivistica, dodajući da su prekršajni sudovi skloni nasilje protiv žena i djece sankcionirati banalnim kaznama poput novčane globe ili uvjetnom kaznom od sedam dana zatvora, a u posljednje vrijeme često i 'javnim radovima'.

  • +4
  • +1

Neva Tolle

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'To je, dakle, stvarno nedopustivo. Na taj način slali smo potpuno krivu političku poruku nasilnicima da mogu i dalje tući svoje žene i djecu, maltretirati na različite načine, jer neće snositi neku ozbiljnu sankciju za to. Međutim od danas, kada će se najveći broj slučajeva procesuirati kroz Kazneni zakon, situacija će se itekako popraviti za žene i djecu. Oni će dobiti promptnu zaštitu, sukladno onom što propisuje Konvencija, senzibiliziran pristup, razumijevanje problema, empatiju itd., dok će zlostavljač dobiti ono što doista treba - adekvatnu kaznu za počinjeno nedjelo', optimistična je Tolle.

Na pitanje kako će se to dogoditi Tolle odgovara: 'Naprosto, policija više neće moći tako olako pisati prekršajne prijave za zlostavljača, već će to u najvećem broju slučajeva morati biti kaznena prijava. Dakle od policije na terenu očekujem kaznene prijave, a od pravosuđa očekujem gornji maksimum predviđene kazne, umjesto donjeg. Na taj način ćemo poslati jasnu društveno-političku poruku zlostavljačima da je nasilje neprihvatljivo i strogo kažnjivo.'

Što ako službenici ipak nastave po starom - hoće li u slučaju iduće tragedije netko iz sustava konačno i odgovarati?

'Ako se dogodi ono najgore, a to je femicid kao posljedica nasilja, tada za ubojstvo postaju suodgovorni svi službenici uključeni u taj slučaj, na svim razinama, ukoliko nisu ispunili sve propise, uključujući zakone i pravilnike. Upravo propusti u zaštiti žrtve i sankcioniranju zlostavljača dovode do takvih situacija. Kao prvo, djelatnici moraju imati svijest o tome da se nasilje ne smije tolerirati i da se za njega ozbiljno mora odgovarati. Ako to nemaju u fokusu, nužno je da se uključe njihovi nadređeni. Svako nečinjenje ili pogrešno činjenje, u kojem mlin ide na vodu zlostavljaču, a ne žrtvi, moguće je sankcionirati po Zakonu o državnim službenicima', konstatira Tolle.

Novčane odštete žrtvama - velika očekivanja

Po pitanju novčane odštete žrtvama nasilja, podsjeća da je Vlada RH od svih članaka Konvencije samo o tome bila suzdržana. 'Kao aktivistice doista nismo imale velikih razloga kako bismo se bunile protiv toga. Sve točke u dokumentu od stotinjak stranica naša je Vlada ratificirala, a bila je rezervirana samo na toj jednoj točki, onoj koja govori o financijskoj reparaciji - i to ne zauvijek, nego prvih nekoliko godina, dok se državni proračun ne oporavi', kazala je Tolle, dodajući da su i umirovljenici u dva navrata - u skladu s mogućnostima proračuna - dobili sve zaostatke.

  • +87
  • +84

Prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije u Splitu / Arhiva

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Sigurna je, kaže, da ta rezerva neće ostati kao amen u crkvi - vječno, mrtvo slovo na papiru. 'Za nekoliko godina računamo da će i ta rezerva biti skinuta i da će biti moguće od države naplatiti reparaciju u slučajevima kada su državni službenici i službe zakazali te nisu adekvatno primijenili sve alate za pomoć žrtvi, ali i sankcioniranje počinitelja', navodi Tolle.

I predsjednica se uključuje

Prije desetak dana predsjednica AŽKZ-a bila je u skupini predstavnica udruga za borbu protiv nasilja nad ženama, koju je povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama primila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

'Predsjednica je pokazala zanimanje za taj problem, saslušala je sve naše primjedbe i probleme s terena, ali ona nažalost nema tu vrstu vlasti i moći. Dakle ona može apelirati, što će i činiti, barem je tako rekla. Najavila je i da će u suradnji s nama napraviti posebnu analizu, svojevrsni pregled problema na terenu, da mapiramo gdje ih je najviše. Pretpostavljam da će ona nakon toga moći reagirati u smislu preporuka određenim institucijama', kaže Tolle.

Predsjednica Republike primila je predstavnice udruga za borbu protiv nasilja nad ženama

Predsjednica Republike primila je predstavnice udruga za borbu protiv nasilja nad ženama

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Domagoj Opačak

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Tolle je upozorila da je femicid u Hrvatskoj u strahovitom porastu, kao i svi oblici nasilja prema ženama.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2017. godini ubijeno je 18 žena, a 12 od njih ubile su njima bliske muške osobe. U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 300 žena u obiteljskom nasilju, a svakodnevno se prijavljuje oko 45 slučajeva nasilja u obitelji.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom Izvješću o radu za 2017. navela je da su žene i dalje u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji. Gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja prekršajnih djela nasilja, ukupno je 77 posto muškaraca i 23 posto žena, a od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama muškaraca je 92 posto te žena osam posto.

Analize slučajeva pokazuju sve veći trend brutalnog nasilja u obitelji sa smrtnim ishodom, pri čemu je zabrinjavajući trend i taj da sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 17 posto. Uz obiteljsko nasilje, upozorila je pravobraniteljica, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!