Dok natalitet opada u gotovo svim dijelovima svijeta, novo izvješće UN-ove agencije za populaciju (UNFPA) otkriva da uzrok nije manjak želje za djecom, već nedostatak mogućnosti da se ta želja ostvari, piše Sky News.

Prema anketi provedenoj među više od 14.000 ljudi u 14 zemalja, čak dvoje od petero osoba starijih od 50 godina izjavilo je da nije imalo onoliko djece koliko su željeli. Najčešći razlozi: financijske poteškoće, zdravstveni problemi te zabrinutost zbog ratova, klimatskih promjena i pandemija.

Financije i strahovi koče roditeljstvo

Više od polovice ispitanika reklo je da su ih u osnivanju ili proširenju obitelji ograničili faktori poput skupog stanovanja, nedostatka dostupne skrbi za djecu i nesigurnih radnih uvjeta. Jedna četvrtina navodi zdravstvene poteškoće kao glavnu prepreku, dok petina kaže da ih od odluke o roditeljstvu odvraća globalna nestabilnost – klimatske promjene, ratovi i prijetnje pandemijama.

Rezultati pokazuju da globalna kriza plodnosti nije rezultat osobnih odluka, već sustavnih prepreka. Kako je istaknula izvršna direktorica UNFPA-e dr. Natalia Kanem: 'Velik broj ljudi ne može stvoriti obitelj kakvu želi. Problem nije u želji, nego u izboru. A rješenje je u odgovoru na ono što ljudi traže: plaćeni roditeljski dopust, dostupna zdravstvena skrb za plodnost i partneri koji ih podržavaju.'

Velike razlike među zemljama

Istraživanje je obuhvatilo 14 zemalja s različitim kulturama i demografskim politikama – od Južne Koreje s najnižim fertilitetom na svijetu do Nigerije, najnaseljenije afričke zemlje s jednom od najviših stopa rađanja. U Nigeriji je trećina muškaraca izjavila da želi imati četvero ili više djece (21 posto žena), dok u Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Tajlandu i Južnoj Koreji takvu želju ima tek pet posto ili manje ispitanika.

U Švedskoj, gdje roditelji imaju pravo na 480 dana plaćenog dopusta po djetetu, tek je 18 posto ispitanih navelo financije kao prepreku. No unatoč socijalnim pogodnostima, natalitet je i ondje nizak – jer, kako pokazuje istraživanje, nijedan faktor sam po sebi nije dovoljan.

U Švedskoj trećina ljudi kaže da ih od roditeljstva odvraća prevelika emocionalna i vremenska zahtjevnost, a zabrinutost zbog klimatskih promjena također je značajno viša nego drugdje.

Polovica svih trudnoća u svijetu - neželjene

Jedan od najsloženijih uvida iz istraživanja jest činjenica da je trećina ljudi doživjela neželjenu trudnoću – unatoč opadanju fertiliteta. Kako ističe UNFPA, polovica svih trudnoća u svijetu i dalje su neželjene.

U Maroku i Južnoj Africi, oko 50 posto ispitanika reklo je da su iskusili neželjenu trudnoću. U tim istim zemljama više od polovice ispitanih također je reklo da nisu mogli imati dijete onda kada su to željeli. Ukupno je jedna od osam osoba imala i neželjenu trudnoću i barijeru do željenog djeteta.

'Gdje god pogledamo, ljudi se bore ne bi li ostvarili reproduktivne planove', zaključuje izvješće. Štoviše, ljudi koji su imali više djece nego što su htjeli i oni koji su ih imali premalo prisutni su u svim zemljama, bez obzira na fertilitet, što upućuje na univerzalnost problema.

Izvješće poziva na političku intervenciju, ali istovremeno upozorava da mnoge demografske politike – bilo da potiču ili obeshrabruju rađanje – imaju ograničen učinak i mogu biti štetne.

Podsjećaju da su mnoge zemlje koje danas pokušavaju povećati natalitet – poput Kine, Japana, Južne Koreje, Tajlanda i Turske – prije samo nekoliko desetljeća provodile politike smanjenja broja rođenih. 'Tretiranje fertiliteta kao slavine koja se može uključiti i isključiti po potrebi ne rješava stvarni problem – a to je ljudska sloboda izbora', stoji u izvješću.

Sve navedene zemlje danas imaju stopu fertiliteta manju od dva djeteta po ženi.