Turudić je, predstavljajući Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Izvješće glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, naveo da su od njegova stupanja na dužnost uspjeli u skraćivanju trajanja postupaka pred DORH-om.

Bitno smo smanjili broj predmeta koji premašuju šest mjeseci trajanja, kazao je, dodavši da javnost s pravom smatra da postupci traju predugo. 'Pravda koja je dugotrajna prestaje biti pravda i postaje nepravda. Ne može kazneni postupak trajati 10 ili 15 godina, jer je tada upitna njegova svrha. Umiru svjedoci, često i okrivljenici i pravda ne bude ostvarena', ustvrdio je Turudić.

Istaknuo je i da je zaustavljen trend porasta broja neriješenih predmeta, a bit će i dalje smanjivan jer će biti zaposleno 20 do 30 posto novih državnih odvjetnika.

'Svjestan sam očekivanja javnosti, koja se nekada i pretjerana, no, Državno odvjetništvo nije tijelo koje će donositi političke odluke. Kada postoji neki društveni problem represija je zadnja opcija, a prije toga je uloga odgojnih, obrazovnih, političkih i svih drugih mogućih institucija, a tek na kraju dolazi i DORH i sudovi koji daju svoj pravorijek', poručio je glavni državni odvjetnik.

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo, a ako se govori o tajmingu nekog procesuiranja, onda se upire prstom u instituciju koja broji 700 državnih odvjetnika, zamjenika da su podložni volji jednog čovjeka što nije moguće i ne može biti točno jer je svaki zamjenik državnog odvjetnika samostalan i neovisan u svom postupanju, istaknuo je.

Može, dodaje, viši državni odvjetnik izdati obveznu uputu, a ja to otkako sam na dužnosti nisam napravio i mislim da nikada neću napraviti.

Turudić: Nikada se nije dogodilo da bi ijedna istraga bila zaustavljena

Ustvrdio je kako se nikada nije dogodilo da bi ijedna istraga bila zaustavljena.

'Ne znam kako bi to glavni ili županijski državni odvjetnik zaustavio procesuiranje kaznenog djela, a pogotovo uz ovu dobrodošlu lupu javnosti pod kojom živimo i radimo i protiv koje nemam ništa, osim što me ponekad zasmetaju ad hominem napadi, ali to je dio posla koji radim i kada sam stupao na dužnost na to sam bio spreman i pristao sam na to', naglasio je.

Turudić je zaključio da je situacija u Državnom odvjetništvu dobra, iako može biti i bolja, a svi trendovi su dobri i uzlazni.

Izvijestio je da je prošle godine zaprimljeno kaznenih prijava za govor mržnje protiv 67 osoba, što je na razini prethodnih godina, a za zločin iz mržnje je prijavljeno 46 osoba, dok je godinu ranije prijavljeno 57 osoba.

Turudić objasnio razliku između kaznenog i prekršajnog djela za govor mržnje

Osvrnuo se i na odnos između kaznenog i prekršajnog djela za govor mržnje, rekavši da je ustaljena sudska praksa pa i ESLJP-a da, ako nije eksplicitno pozivanje na diskriminaciju i nasilje nad određenom zajednicu što su u Hrvatskoj najčešće Srbi i homofobni napadi, onda nije kazneno nego prekršajno djelo.

Za to nema puno prijavljenih, a pozdravi poput ustaškog 'za dom spremni', ako bi se sveli samo na uzvikivanje, to bi bilo u domeni prekršajne odgovornosti, napomenuo je, dodavši da je to ustaljena sudska praksa i praksa ELJSP-a.

Podsjetio je da je Visoki prekršajni sud donio odluku o „uzvikivanju jednog pjevača u svojoj pjesmi 'za dom spremni' da nije dokazano da je počinio prekršaj jer nije dokazano da je došlo do uznemiravanja javnosti.

Kazao je i da je dobio presudu za jednog bivšeg zapovjednika bivše jedinice iz Domovinskog rata koja je 1991. transformirana u Hrvatsku vojsku, koji je za vrijeme proslave Oluje u Kninu pjevao 'za dom spremni', za što ga je prijavio MUP. No, dodao je, iz te se presude ne može baš puno zaključiti, ali je pučka pravobraniteljica najavila da će pokrenuti inicijativu za zaštitu zakonitosti.

'Čekamo tu inicijativu pa ćemo je pažljivo razmotrit'i, rekao je Turudić.

Kada je riječ o kaznenim djelima nasilja u obitelji, izvijestio je da se nastavlja kontinuirani rast prijava protiv počinitelja tog djela, i to 121 posto, a do toga je došlo zbog senzibiliziranja javnosti, što je dobro, smatra Turudić.

Pupovac: Ljudi u centru Zagreba veličali počinitelje teških ratnih zločina

Predsjednik Odbora Milorad Pupovac (SDSS) kazao je kako mu se čini da u temama iz domene govora i zločina iz mržnje i poticanja na diskriminaciju imamo sve veći problem između onoga što je u zakonu i onoga što je javno mnijenje i što je ušlo u političke rasprave.

'U srpnju ove godine u centru ovoga grada ljudi su veličali počinitelje teških ratnih zločina za vrijeme Drugu svjetskog rata, a preko njih veličali režim koji je te zločine ostavio iza sebe. Vidimo da politička atmosfera može utjecati kako će se ponašati pojedini pravosudni akteri. Kako riješiti taj problem koji postoji danas više nego ranijih godina', zapitao je glavnog državnog odvjetnika.

Turudić je uzvratio da ne smije niti želi komentirati sudske odluke te da ta ocjena stanja u društvu nadilazi ovlasti državnog odvjetnika.

'S nekim se stvarima koje ste izrekli privatno slažem, a s nekima ne. Što vam državni odvjetnik može reći - da je političko klatno otišlo udesno? Pa čini mi se da je u cijelom svijetu, a i Europa se desno zakrenula, no, nisam u poziciji to komentirati', zaključio je Turudić.

O njegovu Izvješću Sabor će raspravljati u srijedu, a u utorak će o njemu raspravljati još nekoliko odbora, među kojima i matični Odbor za pravosuđe.