ANALITIČARI O ODLUCI

Turski referendum konačno je zbogom EU i nagovještaj jačanja turskog utjecaja u BiH

18.04.2017 u 18:53

Bionic
Reading

Nakon što je Turska u nedjelju referendumom o ustavnim promjenama odlučila predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu dati gotovo sultanske ovlasti politički analitičari Anđelko Milardović i Dario Kuntić za tportal ističu da su rezultati referenduma definitivno 'zbogom' turskom približavanju EU, ali i nagovještaj Ankare o jačanju utjecaja u susjednoj BiH, kao i postavljanja Turske kao još jačeg globalnog igrača na trusnom Bliskom istoku

Nakon što je Erdogan uspio pobijediti na povijesnom referendumu s 1,25 milijuna glasova više u zemlji u kojoj više od 55 milijuna ljudi ima pravo glasa potpuno je jasno da će se odnosi Turske s regijom i Europskom unijom dodatno zakomplicirati. Iako je turski predsjednik izvojevao pobjedu tijesnom većinom, može se očekivati da će se Erdogan još više osiliti prema svojim susjedima, a ponajviše prema dojučerašnjim euroatlantskim strateškim partnerima.

'Rezultati turskog referenduma ukazuju na konačno zbogom nastojanjima Ankare u pridruživanju euroatlantskim integracijama te će Turska odsad prema Bruxellesu voditi politiku onako kako joj bude odgovaralo. Samopouzdanje koje je Erdogan dobio referendumskim rezultatima u svakom će slučaju udaljiti Tursku od Europske unije, s kojom će odsad održavati samo gospodarske kontakte', mišljenja je Anđelko Milardović, politički analitičar i ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu.

Milardović ističe kako je Erdoganova pobjeda na referendumu, koja donosi znatna proširenja ovlasti u 'sultanskom stilu', pokazatelj toga da će Turska još snažnije ostati nazočna u regiji, osobito u Bosni i Hercegovini, što je nakon referendumskih rezultata pozdravio i Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH te čelnik Stranke demokratske akcije.

'Iako se u prvi mah čini da je Erdoganova referendumska pobjeda rastanak Turske s EU-om, to je i rastanak Bosne i Hercegovine i njezinih euroatlantskih integracija, što znači da od sarajevskog europskog puta neće biti ništa, osobito stoga što su se čelnici sva tri naroda već otprije opredijelili; Izetbegović za Tursku, Milorad Dodik preko Beograda za Moskvu, dok se Dragan Čović kao predstavnik Hrvata u susjednoj državi još uvijek traži i ne zna kojem bi smjerom krenuo, baš kao i hrvatska vanjska politika', ističe za tportal Milardović.

Ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije naglašava da Erdoganova pobjeda za regiju znači i potpuno razotkrivanje svih karata, pa će tako, osim bošnjačke podrške novoj Turskoj, biti zanimljivo promatrati kako će se prema odluci Turaka odnositi Srbija koja 'sjedi na dvije stolice', onoj u Bruxellesu i onoj u Moskvi.

'Ukoliko se Srbija doista okrene euroatlantskim integracijama, Beograd bi mogao postati svojevrstan grudobran prema Turskoj i trusnom istoku. Ukoliko pak Beograd bude i nadalje gledao prema Moskvi, Srbija bi mogla imati koristi jer se Ankara sve više okreće Moskvi, a sve više udaljava od Washingtona i Bruxellesa', mišljenja je Milardović.

S Milardovićem se slaže i Dario Kuntić, projektni koordinator i predavač u Školi o političkim i ekonomskim aspektima Tajvana i istočne Azije koja se održava na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.  

Analizirajući Erdoganovu pobjedu i njezin mogući utjecaj na regiju, Kuntić u razgovoru za tportal podsjeća kako je Bakir Izetbegović i dosad pozdravljao sve Erdoganove uspjehe i pobjede, dodajući da bi na krilima referendumskog uspjeha turski predsjednik mogao dodatno osnažiti utjecaj u regiji, osobito među Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.

'Valja napomenuti da je Izetbegović Erdoganove uspjehe proglašavao i uspjesima Bošnjaka te ga je redovito oslovljavao s 'naš predsjednik'. Nesumnjivo će turski čelnik produbljivati svoj utjecaj na BiH, a svakako će biti zanimljivo postavljanje Beograda prema Turskoj, osobito kada znamo da novoizabrani srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić balansira između Beograda i Bruxellesa, što neće moći još dugo bez jasnog opredjeljenja. Ukoliko se Beograd doista uključi u eurointegracijski vlak, neosporno je da će se Srbija postaviti kao svojevrsna tampon zona, no prije svega naš istočni susjed mora se jasno opredijeliti između Europe i Rusije', smatra Kuntić, dodajući kako je u potpunosti jasno da od turskog uključivanja u EU nema ništa.

'Turski neulazak u EU referendumom je zacementiran, što se može vidjeti iz samih ustavnih ovlasti koje će dobiti Erdogan, a koje su nespojive s temeljima Europske unije. Erdogan je i otprije znao da EU neće primiti Tursku u zajednicu, no Turska će i nadalje biti član NATO-a, ponajviše zahvaljujući svojem geostrateškom položaju za koji se podjednako bore Washington i Moskva, iako su primjetne točke odstupanja i sve veće okretanje Rusiji', kazao je za tportal Kuntić.

Obojica analitičara naglašavaju kako će zbog nedavno održanog referenduma biti zanimljivo pratiti i daljnji tijek izbjegličke krize jer Erdogan ucjenjuje Europu migrantima. Kako ističe Milardović, radi se naime o svojevrsnom Erdoganovom socijalnom inženjeringu koji je moćno oružje i politički alat u turskim rukama i kojim turski 'neosultan' može ucjenjivati Bruxelles do krajnjih granica, što dovodi do dodatnih tenzija, posvemašnje destabilizacije i još jače polarizacije na ionako destabiliziranom i polariziranom globalnom području.