Nakon preporuke Europske komisije o ukidanju ograničenja slobodnog kretanja i kontrole na unutarnjim granicama u EU od 15. lipnja i popuštanjem dobrog dijela mjera koronavirus je ponovno u zamahu.

Razlog za labavljenje bila je dobra epidemiološka situacija u većini europskih zemalja, ali i činjenica da su gospodarstva potonula te da je dvomjesečno zaključavanje života ostavilo posljedice koje će tek doći na naplatu.

Prema novoj preporuci EK, Unija je od utorka ponovo otvorila granice za svojih 27 zemalja i četiri zemlje Schengena za putnike iz 14 zemalja: Alžira, Australije, Kanade, Gruzije, Japana, Crne Gore, Maroka, Novog Zelanda, Ruande, Srbije, Južne Koreje, Tajlanda, Tunisa i Urugvaja.

Putnici iz velikih zemalja poput SAD-a, Rusije, Brazila i Indije zbog širenja koronavirusa još najmanje 14 dana neće moći ulaziti u EU i četiri zemlje koje su u šengenskom bezviznom režimu. Za Kinu će se zabrana pak ukinuti samo ako je ona ukine za građane EU-a.

Među zemljama na listi preporuka nisu se našle Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija, ali Hrvatska je odlučila učiniti iznimku i državljanima BiH dopustiti ulazak u RH. Uz to, u Hrvatsku i dalje mogu ući građani iz trećih zemalja, ali će morati dokazati svoj razlog za ulazak u zemlju (poslovni, ekonomski, turistički ili osobni razlog).

Razlog za to, kako je prije nekoliko dana objasnio Davor Božinović, ministar MUP-a, stav je kako je teško opravdati činjenicu da smo imali 25, 26 unosa virusa iz Srbije, s kojom otvaramo granice, i osam unosa iz BiH, s kojom bismo trebali držati zatvorene granice.

Iz redova oporbe odmah je stigla opaska da je riječ o predizbornoj igri jer je 25. lipnja Hrvatska zbog loše epidemiološke situacije u BiH bila uvela obavezu dvotjednu karantenu za sve koji dolaze iz te države i da se ona u svega pet dana nije popravila, već pogoršala. Vladajući su to odbacili, pravdajući se preporukama struke.

Preporuke EK koje su na snazi od 15. lipnja, tako i od 1. srpnja, Hrvatska je jedva dočekala jer bez turizma kod nas gotovo da nema života. Iako je situacija s Covidom-19 još uvijek pod kontrolom i novooboljele osobe, prema tvrdnjama epidemiologa, nemaju veze s turistima, vrlo vjerojatno je samo pitanje trenutka u kojem će se pojaviti i prvi takav slučaj jer u plesu s velikim brojkama to je nemoguće ne očekivati.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prošle godine najviše noćenja i dolazaka u Hrvatskoj ostvarili su turisti iz Njemačke, iza njih odmah su Slovenci, pa Austrijanci, Poljaci, Talijani, Česi i Britanci. Slijede ih Mađari, Francuzi, Nizozemci, Slovaci i građani BiH. U vrh ulaze i turisti iz SAD-a, ali njih u pregled nismo uvrstili jer u EU neće moći još nešto manje od dva tjedna.

Kako se kretala situacija s virusom, za koji cjepiva neće biti još neko vrijeme, od 15. lipnja do jučer u zemljama iz kojih nam je prošle godine stiglo najviše turista, može se vidjeti vidjeti u tablici u koju smo uvrstili i stanje u susjednoj Srbiji, ali i kod nas.

Brojke iz baze ourworldindata.org otkrivaju da je najmanji rast od otvaranja granica 15. lipnja u postotku na milijun stanovnika zabilježen u Mađarskoj i Italiji. Do promjene unutar pet posto našli su se još Nizozemci, ali i Francuzi i Nijemci, dok je najveći rast zabilježen u Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj i BiH, a koja odskače daleko od svih.

No kako je to samo jedan kraj aršina, valja reći da je primjerice od početka pandemije u Njemačkoj broj zaraženih na milijun stanovnika 2348, u Italiji 3985, u Velikoj Britaniji 4180, a u BiH 1459. Istovremeno sve tri prvonavedene zemlje imaju još uvijek puno veći broj aktivnih slučajeva od BiH.

Hoće li i kada biti zabilježen prvi slučaj uvoza virusa iz neke od zemalja iz kojih nam dolaze gosti, vjerojatno je pitanje trenutka jer njihov broj je svakim danom sve veći, gužve na plažama postaju neizbježne, a i ljudi se opuste na odmoru. Baš kao što su to i učinili nakon što su dva mjeseca bili pod ključem.