Trump do 1. svibnja mora osigurati odobrenje Kongresa prema Zakonu o ratnim ovlastima (War Powers Resolution) iz 1973. godine. Taj zakon nalaže da predsjednik mora ograničiti vojni angažman nakon 60 dana, osim ako ne dobije izričitu suglasnost za nastavak djelovanja.

Za to je potrebna zajednička rezolucija Zastupničkog doma i Senata, uz običnu većinu, što se zasad nije dogodilo. Ipak, predsjednici su i ranije zaobilazili taj zakon, pozivajući se na druge pravne osnove za vojne operacije, piše Al Jazeera.

Što kaže Zakon o ratnim ovlastima?

Zakon iz 1973. godine donesen je da bi ograničio predsjedničke ovlasti u pokretanju ratova u inozemstvu. Predsjednik tako mora obavijestiti Kongres u roku od 48 sati od početka vojne akcije, a angažman može trajati 60 dana, uz mogućnost jednokratnog produljenja od 30 dana.

Profesorica prava Maryam Jamshidi objašnjava da predsjednik za dodatnih 30 dana mora pisano dokazati Kongresu da je nastavak upotrebe sile 'rezultat neizbježne vojne nužde'.

'Nakon tih 90 dana predsjednik mora povući američke snage ako Kongres nije objavio rat ili odobrio nastavak djelovanja', rekla je. No dodaje i ključnu slabost sustava: 'Ne postoji jasan pravni mehanizam kojim bi Kongres prisilio predsjednika da to učini, a raniji predsjednici su odbijali postupiti po toj odredbi, tvrdeći da je neustavna.'

Hoće li Trump dobiti odobrenje?

Trenutačno je to daleko od sigurnog zato što duboke podjele između demokrata i republikanaca otežavaju donošenje odluke o nastavku operacija protiv Irana. U Senatu je 15. travnja propao pokušaj da se ograniče Trumpove ovlasti jer je prijedlog odbijen s 52 naprema 47 glasova, uglavnom po stranačkoj liniji.

Demokratski senator Chris Murphy upozorio je: 'Ne smijemo zanemariti koliko je izvanredno to što republikansko vodstvo u Senatu odbija nadzirati rat koji svaki tjedan košta milijarde dolara.'

Republikanci zasad uglavnom ne blokiraju predsjednika unutar prvih 60 dana, ali sve češće poručuju da će nakon toga biti nužno odobrenje Kongresa. Senator John Curtis istaknuo je: 'Podržavam predsjednikove poteze u obrani američkih života i interesa, ali neću podržati nastavak vojnih operacija nakon 60 dana bez odobrenja Kongresa.' Slično razmišlja i zastupnik Don Bacon: 'Po zakonu moramo ili odobriti nastavak operacija ili ih zaustaviti. Ako nema odobrenja – moraju stati.'

Istodobno dio republikanaca pokazuje nelagodu zbog mogućnosti dugotrajnog rata, što smanjuje šanse za širu političku podršku.

Je li primirje uopće stvarno?

Iako je 8. travnja proglašeno dvotjedno primirje, a Trump ga je ovaj tjedan jednostrano produljio, napetosti nisu nestale, osobito na moru.

Američke snage presrele su iranski kontejnerski brod Touska u Arapskom moru, tvrdeći da je ignorirao naredbe, a operacija je uslijedila nakon uvođenja pomorske blokade iranskih luka 13. travnja.

Iran je odgovorio zapljenom dvaju stranih trgovačkih brodova u Hormuškom tjesnacu. Prema Reutersu, američka vojska presrela je i nekoliko iranskih tankera u azijskim vodama, preusmjerivši im rute.

Povjesničar Salar Mohandesi smatra da je rat politički štetan za Trumpa, ali je ipak vjerojatno da će ga nastaviti. 'Cijeli njegov imidž temelji se na pobjedama. Obećao je bolji dogovor s Iranom i da neće ulaziti u rat, a sada njegova stranka ulazi u izbore usred izrazito nepopularnog sukoba', rekao je, dodajući: 'Trump još može odustati i zaustaviti štetu, ali to bi značilo priznati poraz. On je kockar, pa je vrlo moguće da će nastaviti eskalirati (situaciju) u nadi da će na kraju izvući neku vrstu pobjede.'

Može li zaobići Kongres?

Jedan od načina za to je pozivanje na Odobrenje za upotrebu vojne sile, tzv. AUMF (Authorization for Use of Military Force), kojim se predsjedniku daju ovlasti za upotrebu sile u određenim okolnostima. Taj je zakon donesen 2001. godine, nakon napada 11. rujna, a proširen je 2002. godine, uoči invazije na Irak.

Trump se već koristio tim ovlastima tijekom prvog mandata naredivši ubojstvo iranskog generala Kasima Sulejmanija 2020. godine u Bagdadu. I njegov prethodnik Barack Obama pozivao se na AUMF da bi opravdao operacije protiv Islamske države, uključujući raspoređivanje snaga u Siriji 2014. godine.

Kako su to radili drugi predsjednici?

Američki predsjednici često su zaobilazili Kongres i prije AUMF-a. Bill Clinton je tako 1999. godine pokrenuo vojnu akciju protiv Jugoslavije bez odobrenja Kongresa, a operacija je trajala 79 dana.

Administracija Baracka Obame je pak 2011. godine tvrdila da intervencija u Libiji ne spada pod definiciju 'neprijateljstava', pa nije tražila formalno odobrenje Kongresa jer nije bilo 'aktivne razmjene vatre s neprijateljem'.