Novi val napetosti između SAD-a i europskih saveznika, izazvan prijetnjom američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem carina i otvorenim posezanjem za Grenlandom, mogao bi imati korijen u – nesporazumu. No posljedice tog nesporazuma već su duboko uzdrmale transatlantske odnose
Britanski premijer Keir Starmer ovoga tjedna planirao je krenuti na tzv. turneju životnih troškova kako bi se u izbornoj godini usredotočio na pitanja koja najviše muče birače. No Trumpova najnovija prijetnja Grenlandu potpuno je poremetila te planove. Tijekom vikenda Starmer i njegov tim bili su zatvoreni u Downing Streetu zbog intenzivnih konzultacija s europskim saveznicima, pokušavajući osmisliti odgovor na potez koji su mnogi u Londonu i Bruxellesu doživjeli kao šokantan.
Američki predsjednik zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina od deset posto na robu iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske i Finske već od 1. veljače. Riječ je o drastičnoj eskalaciji spora između saveznika, povezanog s Grenlandom, koja je izazvala nevjericu i bijes u europskim prijestolnicama.
vezane vijesti
'To je kao da smo prošli kroz ogledalo', rekao je jedan od britanskih dužnosnika. 'Ne znamo hoće li se povući – i što ako neće?' Za sada se britanska vlada, kako kažu izvori s kojima je razgovarao Sky News, trudi upravo to postići: smirivanje situacije i povlačenje prijetnje.
Starmer je u subotu jasno poručio da je odluka o carinama 'potpuno pogrešna' te ponovno naglasio da je budućnost Grenlanda 'isključivo stvar Grenlanđana i Danaca'. Dan kasnije Ujedinjeno Kraljevstvo i sedam europskih država objavili su zajedničku izjavu u kojoj upozoravaju da 'prijetnje carinama podrivaju transatlantske odnose i nose rizik od opasne silazne spirale'.
Meloni: Možda je Bijela kuća pogrešno protumačila europsku vojnu misiju
Prema procjenama europskih vlada, ovu krizu mogla je potaknuti nedavna odluka osam europskih članica NATO-a da provedu izviđačku misiju na Grenlandu. Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je u nedjelju razgovarala s Trumpom, sugerirala je da je Bijela kuća možda pogrešno protumačila vojnu aktivnost.
'Moguće je da je došlo do problema u razumijevanju i komunikaciji', rekla je Meloni, dodavši da su neke europske inicijative možda protumačene kao antiameričke, iako to 'jasno nije bila namjera'. Naglasila je da je vježba bila usmjerena na sigurnosne izazove koje predstavljaju Rusija i Kina, a ne SAD, piše Sky News u analizi.
Europski saveznici u zajedničkoj su izjavi ponovili da su 'predani jačanju sigurnosti Arktika kao zajedničkog transatlantskog interesa'. Danska vojna vježba 'Arktička izdržljivost', provedena u suradnji sa saveznicima, 'ne predstavlja prijetnju nikome', poručeno je, uz naglasak da Europa želi surađivati sa SAD-om na jačanju sigurnosti Dalekog sjevera.
Trump protiv multilateralizma
No pitanje koje sve više zabrinjava europske čelnike jest – želi li uopće SAD surađivati. Kada je riječ o Grenlandu i arktičkoj sigurnosti, Trump sve otvorenije pokazuje sklonost jednostranom djelovanju.
Još od početka svog mandata američki predsjednik otvoreno govori o aneksiji Grenlanda, širenju američkog teritorija i korištenju tog golemog otoka za jačanje sigurnosti SAD-a. Danska je Washingtonu jasno dala do znanja da je spremna znatno proširiti američku sigurnosnu prisutnost na Grenlandu u okviru postojećih sporazuma, no čini se da mu to nije dovoljno.
Sve više europskih diplomata smatra da Trump, kao otvoreni protivnik multilateralizma, sustavno podriva NATO, jednako kao što podriva Ujedinjene narode. Nedavno je najavio osnivanje posebnog 'Odbora za mir' koji bi nadzirao prijelaznu upravu u Gazi, uz financijske uvjete za zemlje koje žele sudjelovati, a istodobno je najavio povlačenje SAD-a iz 66 međunarodnih organizacija i ukidanje milijardi dolara njihova financiranja.
Riječ je o obrascu ponašanja koji pokazuje da se SAD u vrlo kratkom roku udaljava od uloge stupa zapadnog savezništva i sve više poprima obilježja nepouzdanog partnera.
Crvena linija za Europu
Prijetnje preuzimanjem Grenlanda za Ujedinjeno Kraljevstvo i ostale europske saveznike predstavljaju jasnu crvenu liniju. Starmer će pokušati pregovorima spriječiti uvođenje carina, ali neće popustiti oko načela suvereniteta Danske.
Za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je otvoreno govorio o 'zastrašivanju i prijetnjama', britanski premijer će se danas obratiti u Downing Streetu i birat će umjereniji rječnik. Ipak, poruka će biti jasna: carine nisu razumna mjera i nisu u interesu ni Ujedinjenog Kraljevstva ni Sjedinjenih Država.
Iako vlada zasad nema jasnu sliku kako bi se najavljene carine tehnički primjenjivale – a postoji i mogućnost da prijetnja, kao i neke ranije Trumpove najave, jednostavno nestane – ostaje rizik daljnje eskalacije.
Od trgovinskih ratova i urušavanja NATO-a, preko slabljenja potpore Ukrajini, pa sve do nezamislivog scenarija u kojem bi SAD pokušao silom preuzeti Grenland – sve su to opcije koje su do jučer bile nezamislive. Danas, međutim, predstavljaju najtežu krizu u transatlantskim odnosima u posljednjih nekoliko desetljeća.
