Prošle je godine 2.961 liječnik u Hrvatskoj primio honorar od farmaceutske industrije, a ukupan iznos koji im je uplaćen u istoj godini iznosio je 28,083.396 kuna, službeni je podatak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Uplate su se kretale od malih iznosa od tisuću kuna, sve do 400 tisuća kuna, koliko je isplaćeno jednom liječniku/liječnici. Prema HZZO-ovoj evidenciji, tom broju u istoj godini treba dodati još i više od 6.000 liječnika kojima su isplaćeni takozvani troškovi reprezentacije, no ni u Zavodu ne znaju što to točno znači, osim da se reprezentacijom načelno smatraju darovi, piše Slobodna Dalmacija
To znači da je četvrtina hrvatskih liječnika zaposlenih u javnom sektoru (oko 12 tisuća) na neki način profesionalno surađivala s farmaceutskom industrijom, što je fascinantno velika brojka za ovako malo tržište.
Najveći je, međutim, problem što u Zavodu nemaju nikakvu evidenciju o tome za što su ti liječnici točno plaćeni, odnosno u kojoj je mjeri riječ o znanstvenoj suradnji, a u kojoj o sudjelovanju liječnika u marketinškim aktivnostima farmaceutskih tvrtki, ili čak čistoj korupciji.
Prema podacima koji se mogu naći na ClinicalTrials.gov i PubMedu, u 2012. godini odobreno je 55 kliničkih ispitivanja, a trenutno je otvoreno 112 otvorenih studija. Od tih istraživanja, 83 financira samo farmaceutska industrija (najviše Hoffman LaRoche − 16, Eli Lilly, Merck i Pfizer po 7, AstraZeneca 4 itd.), dok osam financiraju farmaceutska industrija i neke druge institucije.
U bazi PubMeda u istoj godini može se naći tek devet objavljenih studija, među kojima je čak četiri vodio isti liječnik. Jasno je, dakle, da ovako siromašna produkcija nikako ne može opravdati brojku od gotovo 3000 suradnika, koji su često angažirani preko ugovora o autorskom djelu, to više jer Zakon o lijekovima od 2003. godine izričito brani da farmaceuti sklapaju ugovore s liječnicima o kliničkim ispitivanjima.
