Globalno poslovanje velikim maloprodajnim kompanijama omogućuje da više troškove carina u SAD-u svedu na najmanju moguću mjeru, ali njihova strategija istovremeno zabrinjava središnje banke jer bi mogla potaknuti inflaciju na drugim tržištima, poput Europske unije i Velike Britanije, gdje su se potrošačke cijene konačno počele stabilizirati.

Prenošenje tereta američkih carina na sva tržišta razmatraju njemački Birkenstock i danska Pandora. Tako je izvršni financijski direktor Birkenstocka prošli tjedan izjavio da bi se globalnim povećanjem cijena u "nižem jednoznamenkastom rasponu" mogao potpuno kompenzirati učinak američkih carina. Izvršni direktor Pandore Alexander Lacik izjavio je, pak, da danski trgovac nakitom razmatra hoće li cijene povećati globalno ili će poskupljenje biti veće u SAD-u, najvećem Pandorinom tržištu.

"Kompanije doista razmišljaju o raspodjeli (troškova) carina", rekao je Markus Goller iz konzultantske kompanije Simon Kucher u Njemačkoj, dodavši da bi neamerički proizvođači mogli cijene malo podići u SAD-u, malo u Europi i malo na ostalim tržištima.

Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je opće carine od 10 posto na sav globalni uvoz, a prijeti i uvođenjem viših "recipročnih" carina trgovinskim partnerima. Kad je američki div Walmart najavio da je zbog carina prisiljen podići cijene, Trump je najvećem svjetskom maloprodajnom lancu u objavi na društvenim mrežama naredio da "pojede carine". Najave li da cijene namjeravaju podići i na tržištima iz SAD-a, kompanije bi mogle izbjeći slične komentare iz Bijele kuće.

Ako su vam proizvodi koje uvozite u SAD sad podložni naplati carina, matematički je jasno da morate podići cijene u SAD‑u, rekao je Jean-Pierre Dubé, profesor marketinga na ekonomskom fakultetu Booth Sveučilišta u Chicagu, objasnivši da bi kompanije mogle poskupljenja uvesti na svim tržištima kako bi stvorile svojevrstan "štit"od optužbi iz Bijele kuće da cijene dižu samo zbog carina.

Trgovci bi mogli podići cijene određenih proizvoda ili pak uvesti poskupljenja na tržištima na kojima su potrošači manje osjetljivi na cijene pa taj potez iskoristiti za subvencioniranje drugih proizvoda ili tržišta na kojima bi poskupljenja više naškodila prodaji, izjavio je Jason Miller, profesor upravljanja opskrbnim lancem sa Sveučilišta u Michiganu.

"Možda kompanija koja posluje samo u SAD-u mora američke cijene podići za 12 posto. Ali globalna kompanija može cijene podići za 8 posto jer se može poigrati cijenama na drugim tržištima", objasnio je profesor.

Ako se veći broj multinacionalnih trgovaca odluči za raspoređivanje troškova američkih carina na druga tržišta, rast inflacije mogao bi se proširiti i na zemlje poput Velike Britanije, koje su već postigle trgovinske dogovore s SAD-om u nastojanju da posljedice američkih carina svedu na najmanju moguću mjeru.

Guverner britanske središnje banke Andrew Bailey ranije ovog mjeseca potegnuo je pitanje globalnih kompanija koje ne uzimaju u obzir carinske stope, već jednostavno na isti način određuju cijene u cijelom svijetu bez obzira na razlike u carinama, dodavši da se to mora "pažljivo pratiti".

Neizvjesnost inflacije

U eurozoni je inflacija konačno počela kliziti prema dva posto, ciljnoj razini Europske središnje banke (ECB). Europske kompanije koje su krajem ožujka odgovorile na anketu ECB-a izjavile su da je rast cijena u sektoru maloprodaje slab.

Nedugo potom, 2. travnja, američki predsjednik najavio je novu carinsku politiku, a zatim povisio carine na uvoz iz Kine na 145 posto. Visoke američke carine na kinesku robu, koje su prošli tjedan smanjene na 30 posto, omogućile su nekim europskim trgovcima da kupe više robe po jeftinijim cijenama nego ranije.

Martino Pessina, izvršni direktor kompanije Takko Fashion, koja prodaje odjeću u 17 europskih zemalja, izjavio je da su kineski dobavljači kompaniji ponudili niže cijene budući da su američki trgovci otkazali narudžbe iz kineskih tvornica, a pali su i troškovi pomorskog prijevoza.

"Ne znamo hoće li u SAD-u doći do inflacije ni hoće li se ta inflacija preliti i u Europu", rekao je Pessina.

Dok neki razmatraju raspoređivanje troškova američkih carina na sva tržišta, drugi veliki trgovci ipak su u potpunosti odbacili mogućnost podizanja cijena izvan SAD-a.

"Nema razloga da cijene dižemo izvan SAD-a na temelju carina", rekao je izvršni direktor Adidasa Bjorn Gulden ulagačima krajem prošlog mjeseca nakon objave rezultata, naglasivši da se razgovori koji se u kompaniji vode o carinama "tiču samo SAD-a".

Članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel izjavila je da bi stopa inflacije u eurozoni mogla najprije pasti ispod ciljne razine od 2 posto, ali da bi carine mogle kasnije dovesti do viših stopa inflacije. "Kako bi kompenzirale povišenje ulaznih troškova, kompanije također često dižu cijene robe na koju carine ne utječu izravno", rekla je Schnabel u govoru koji je održala ranije ovog mjeseca.

Iako svaka kompanija ima vlastitu strategiju određivanja cijena, ekonomisti upozoravaju da bi neke mogle iskoristiti carine kako bi cijene podigle više nego što su im porasli troškovi te tako povećale dobit, kao što su odgovorile na inflaciju u razdoblju od 2021. do 2022. tijekom pandemije.

"Klijentima kompanija bit će vrlo teško odrediti koji je dio ukupnog troška proizvoda podložan carinama, pa čak i carinsku stopu koja se na proizvod primjenjuje. Ta asimetrija informacija stvara savršen okoliš za iskorištavanje. Baš kao što je to bilo i tijekom pandemije", izjavio je Hal Singer, profesor ekonomije Sveučilišta Utah.

Očekivanja američkih potrošača o inflaciji u predstojećih 12 mjeseci poskočila su u travnju na 6,7 posto, najvišu razinu od 1981. I u eurozoni potrošači očekuju skok inflacije.

"Kad ljudi očekuju inflaciju, to kompanijama daje malo više mjesta za podizanje cijena", istaknuo je Miller.