Broj oboljelih od karcinoma u svijetu stalno raste, ponajviše zbog sve dulje starosti. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih globalno povećati sa 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040., dok će broj umrlih porasti sa 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Po stopi smrtnosti u Europskoj uniji, Hrvatska je među tri najgore članice EU-a: češće se umire samo u Mađarskoj i Slovačkoj, pokazuju posljednji podaci Europske komisije. Od 2001. do 2017. broj oboljelih u Hrvatskoj u prosjeku je rastao jedan posto godišnje, pri čemu je incidencija neovisna o starenju populacije, javlja HZJZ.
Prema objavljenim podacima Registra za rak HZJZ-a za 2017. godinu, od invazivnog raka (isključujući ne-melanomski rak kože) ukupno je oboljelo 24.385 osoba, od kojih 13.229 muškaraca i 11.156 žena.
Muškarci najčešće oboljevaju od raka prostate (21 posto), pluća (17 posto), kolorektuma – debelog i završnog crijeva (16 posto), mokraćnog mjehura (pet posto), želuca i bubrega (po četiri posto), te melanoma (tri posto). Kod žena su u 2017. najčešći bili rak dojke (25 posto), kolorektuma (14 posto), pluća (devet posto), tijela maternice (šest posto), štitnjače (pet posto), jajnika, jajovoda i adneksa (četiri posto) te gušterače (tri posto).
Najviše oboljelih muškaraca 2017. bilo je u Varaždinskoj županiji, koja je bilježila stopu od 801,7 oboljelih na 100.000 stanovnika. Slijede, redom, Međimurska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska, Grad Zagreb, Zagrebačka, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija. Ispod hrvatskog prosjeka (691,1/100.000) bile su Osječko-baranjska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska, Istarska i Šibensko-kninska županija s najmanjom stopom novooboljelih od karcinoma (521,7).
Najviše žena oboljelih od karcinoma te godine bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (505,1), potom u Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj, Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Karlovačkoj županiji. Ispod hrvatskog prosjeka (452,1/100.000) ostale su Zadarska, Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija s najmanjom stopom (363,8).
Zašto se podaci iz 2017. objavljuju tek 2020.
Na pitanje tportala zašto se bilten Incidencija raka u Hrvatskoj 2017. godine objavljuje tek 2020. godine, iz HZJZ-a odgovaraju da svi populacijski registri za rak - čak i oni čije financiranje je nekoliko desetaka puta veće od hrvatskog po glavi stanovnika - podatke objavljuju sa znatnom odgodom zbog načina prikupljanja, kontrole i obrade podataka. Tako je, primjerice, i u Austriji, Sloveniji i Srbiji.
Ipak, aktivnosti koje bi omogućile ranije publiciranje izvještaja se trenutačno poduzimaju u nekim zemljama, i uključuju znatno povećanje resursa potrebnih za funkcioniranje samih registara, poručuju iz Zavoda, upućujući za dodatne informacije na portal ECIS (European Cancer Information System) Europske komisije, gdje se mogu pronaći procjene incidencije i mortaliteta za 2018. godinu, temeljene na podacima europskih registara za rak. Prema tamošnjim podacima i procjenama, Hrvatska je po incidenciji novih slučajeva raka u europskoj 'zlatnoj sredini', dok je po stopi smrtnosti među tri najgore članice EU-a, odmah iza Mađarske i Slovačke.
Mortalitet od raka
Lani, maligne bolesti bile su drugi najčešći uzrok smrti (27 posto) u Hrvatskoj, odmah iza srčano-žilnih bolesti, izvijestio je HZJZ u utorak, na Međunarodni dan borbe protiv raka. Od invazivnog raka, ne uključujući ne-melanomski rak kože, 2018. umrlo je 13.809 osoba, od kojih 8049 muškaraca i 5760 žena.
Muškarci su najčešće umirali od raka pluća (2097 umrlih), potom raka debelog i završnog crijeva (1321) te raka prostate (772), a žene od raka debelog i završnog crijeva (919), raka pluća (860) i raka dojke (789). Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka, konstatira HZJZ, naglašavajući da sami broj umrlih od raka ne pada praktički nigdje u Europi (uglavnom zbog starenja stanovništva).
Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane stope mortaliteta od -0,2 posto godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5 posto godišnje.
Preživljenje od raka: Hrvatska pri dnu
Preživljenje od većine oblika raka je u porastu, no postoje značajne razlike među sijelima raka. Podaci o petogodišnjem preživljenju (čisto preživljenje, engl. net survival) od nekih vrsta raka u Hrvatskoj, za osobe kojima je dijagnoza postavljena između 2000. i 2014. godine temeljem podataka Registra za rak, objavljeni su u međunarodnom istraživanju o preživljenju CONCORD-3.
Podaci o preživljenju po sijelima raka pokazuju da je Hrvatska, za većinu zloćudnih bolesti pri dnu europskih zemalja uključenih u istraživanje, uz bolje rezultate za preživljenje kod zloćudnih bolesti u djece. Vidljivo je jasno poboljšanje u preživljenju od raka, međutim, slično kao za mortalitet, preživljenje u većini drugih usporedivih europskih zemalja se poboljšava brže, zaključuje HZJZ.
