Iako dolaze iz 70 zemalja, čini se da je svih 133 kardinala ujedinjeno u potrazi za papom koji će uspjeti učiniti ovu 2000 godina staru instituciju vjerodostojnom i relevantnom u suvremenom svijetu, osobito među mladima.

To je iznimno zahtjevan zadatak, osobito u svjetlu seksualnih zlostavljanja i financijskih skandala koji su ozbiljno narušili ugled Crkve, kao i sveprisutnih sekularizacijskih trendova koji u mnogim dijelovima svijeta udaljavaju ljude od organizirane religije, piše Independent.

Kada se tomu pridoda teško financijsko stanje Svete Stolice i često nefunkcionalna crkvena birokracija, čini se da je vođenje Crkve u 21. stoljeću gotovo nadljudski zadatak.

'Trebamo Supermana!' izjavio je kardinal William Seng Chye Goh, 67-godišnji nadbiskup Singapura.

Sutra počinje konklava

Kardinali će pokušati pronaći tog duhovnog vođu u srijedu poslijepodne, kada 'prinčevi Crkve' svečano uđu u Sikstinsku kapelu, uz meditativno pjevanje Litanija svetaca. Tamo će položiti zakletvu tajnosti, pod zastrašujućim prikazom raja i pakla na Michelangelovoj fresci 'Posljednji sud', poslušati meditaciju starijeg kardinala i potom dati prvi glas.

Ako nijedan kandidat ne osigura potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 89 glasova, kardinali će se povući za taj dan te nastaviti s glasanjem u četvrtak. Imat će dvije runde glasanja ujutro i dvije poslijepodne, sve dok ne izaberu novog papu.

Na pitanje koji su glavni prioriteti izbornog tijela, kardinal Goh je ovoga tjedna izjavio novinarima kako je najvažnije da novi papa zna širiti katoličku vjeru i 'učiniti Crkvu relevantnom u današnjem vremenu. Kako doprijeti do mladih ljudi? Kako pokazati lice ljubavi, radosti i nade?'

Papa za budućnost

No osim duhovnih i pastoralnih izazova, postoje vrlo konkretne geopolitičke okolnosti koje treba uzeti u obzir. Katolička crkva bilježi značajan rast u Africi i Aziji - kako po broju krštenika, tako i u pogledu svećeničkih i redovničkih zvanja - dok se u tradicionalnim katoličkim uporištima Europe suočava s opadanjem njihova broja, praznim crkvama i sve većim brojem formalnih istupanja iz Crkve, osobito u Njemačkoj, u kojoj se često navode slučajevi zlostavljanja.

'Azija je zrela za evangelizaciju i žetvu zvanja', rekao je Robert Reyes, velečasni koji je nekoć studirao s kardinalom Luisom Antonijem Tagleom, filipinskim prelatom koji se često spominje kao jedan od mogućih kandidata za prvog azijskog papu.

No mora li papa nužno odražavati novo lice Katoličke crkve? Mora li poticati vjernike upravo u onim regijama svijeta u kojima je crkveni rast najizraženiji? Je li to uopće presudno?

Papa Franjo bio je prvi pontifeks iz Latinske Amerike, a ona i dalje broji najveći broj katolika u svijetu.

Indijski kardinal Oswald Gracias, umirovljeni nadbiskup Mumbaija, izjavio je da Crkva mora postati 'više azijska, i kulturno i duhovno'. 'Gravitacijsko središte svijeta premješta se prema Aziji', rekao je. 'Azijska Crkva ima mnogo toga ponuditi svijetu.'

Iako Gracias zbog toga što ima 80 godina neće sudjelovati u konklavi, Indija ima četiri kardinala elektora, a Azija ukupno 23 — što je čini drugim najvećim glasačkim blokom, odmah iza Europe, koja broji 53 (ili vjerojatno 52, s obzirom na to da se od jednog kardinala ne očekuje sudjelovanje zbog zdravstvenih razloga).

Jedno od ključnih geopolitičkih pitanja koje kardinali moraju razmotriti svakako je Kina i položaj tamošnjih približno 12 milijuna katolika.

Papa Franjo je 2018. sklopio kontroverzni sporazum s Pekingom o zajedničkom imenovanju biskupa, a taj su potez mnogi konzervativci osudili kao izdaju onih vjernika koji su desetljećima ostajali vjerni Rimu usprkos komunističkom progonu. Vatikan je branio taj sporazum kao najbolji mogući kompromis, no ostaje vidjeti hoće li Franjin nasljednik odlučiti zadržati tu politiku.

Crkva u Africi

Prema podacima Vatikana, katolici čine 3,3 posto stanovništva Azije, no njihov broj brzo raste, osobito kada je riječ o sjemeništarcima - slično kao i u Africi, u kojoj katolici čine otprilike 20 posto populacije. Katolici predstavljaju 64 posto stanovništva Amerike, 40 posto Europe te 26 posto Oceanije, prema najnovijim dostupnim statistikama iz 2023.

Kardinal Fridolin Ambongo Besungu, nadbiskup Kinshase u Kongu, izjavio je da je došao u Rim izabrati papu za 1,4 milijarde katolika diljem svijeta.

'Nisam ovdje zbog Konga, nisam ovdje zbog Afrike - ovdje sam zbog univerzalne Crkve. To je ono što nas sve brine', rekao je novinarima. 'Kad završimo s izborom, vratit ću se u Kinshasu, ponovno staviti svoju nadbiskupsku kapu i nastaviti borbu.'

Kardinal Jean-Paul Vesco, nadbiskup Alžira, rođen u Francuskoj, požalio se prošloga tjedna da nije bilo dovoljno vremena da se kardinali upoznaju. Mnogi se prvi put susreću, dolazeći iz 70 zemalja te čineći ovu konklavu geografski najraznolikijom u povijesti.

Do početka ovoga tjedna, međutim, rekao je da postoji niz mogućih kandidata. 'To je ono što ja zovem 'srce artičoke'', rekao je uz osmijeh. 'Svaki dan si kažem: 'Ah! O moj Bože! Evo ga!'

Uloga Duha Svetoga

U svemu tome kardinali se, dakako, pouzdaju i u vodstvo Duha Svetoga. Poznat je citat koji se pripisuje tadašnjem kardinalu Josephu Ratzingeru, a on je za bavarsku televiziju 1997. rekao da Duh Sveti djeluje poput dobrog pedagoga na konklavi, dopuštajući kardinalima slobodu izbora, bez nametanja konkretne osobe.

'Vjerojatno jedina garancija koju nam Duh Sveti pruža jest da se stvari ne mogu potpuno uništiti', navodno je još rekao Ratzinger. 'Postoji jednostavno previše primjera papa koje Duh Sveti očito ne bi izabrao.'