„Informacija koju je najavila slovenska vlada pokazuje da je Krško 2 strateški projekt Slovenije. Taj projekt ni u kojem slučaju ne može biti supstitut strateškom projektu Hrvatske, a to je izgradnja nuklearne elektrane na vlastitom teritoriju“, rekao je Čorak za N1.

Prema njegovim riječima, Hrvatska bi suradnju sa susjedima trebala promatrati kroz komercijalne modele korištenja budućih kapaciteta, dok bi vlastita nuklearna elektrana osigurala energetsku samodostatnost, nacionalnu sigurnost i stabilne uvjete za gospodarstvo.

Govoreći o radioaktivnom otpadu iz NE Krško, podsjetio je da je Hrvatska već pokrenula aktivnosti vezane uz izgradnju skladišta te da je donesena odluka da se hrvatski dio otpada zbrinjava na teritoriju RH.

Energetika kao pitanje suverenosti

Čorak smatra da je energetika jedan od temelja državne samostalnosti.

„Bez sigurne energetske opskrbe država praktički nema samostalnost“, istaknuo je, dodajući da je Hrvatska posljednjih godina značajno ojačala svoju poziciju u opskrbi plinom i naftom, ne samo za vlastite potrebe nego i za susjedne zemlje.

Podsjetio je i na izjave ministra gospodarstva Ante Šušnjara te ocijenio kako bi nuklearna energija do 2040. godine trebala osiguravati oko 30 posto hrvatske proizvodnje električne energije.

„Bez nuklearne energije ne možemo osigurati stabilni bazni izvor energije. Obnovljivi izvori jesu važni, ali sami po sebi ne mogu garantirati stabilnost elektroenergetskog sustava“, rekao je.

Regija se okreće nuklearnoj energiji

Prema njegovu mišljenju, sve više zemalja u regiji prepoznaje važnost nuklearne energije za stabilnost energetskih sustava.

„Suradnja među susjedima je dobrodošla, ali ne isključuje činjenicu da Hrvatska treba imati vlastitu nuklearnu elektranu. To je pretpostavka energetske sigurnosti i stabilnosti“, poručio je.

Podsjetio je da je izvorni dogovor Hrvatske i Slovenije predviđao gradnju dviju elektrana – jedne u Sloveniji i jedne u Hrvatskoj – uz ravnopravno sudjelovanje obje strane. Hrvatska je, kaže, ispunila svoj dio obveza kroz projekt NE Krško, dok je planirana elektrana u Hrvatskoj zaustavljena nakon černobilske katastrofe i moratorija na nuklearni program u tadašnjoj Jugoslaviji.

Dvije moguće lokacije u Hrvatskoj

Čorak je naveo da Hrvatska raspolaže s dvije potencijalne lokacije za izgradnju nuklearne elektrane – jednom uz Dunav i drugom u okolici Zagreba.

„Izgradnjom nuklearnog programa Hrvatska može postati ključni čimbenik elektroenergetske stabilnosti jugoistočne Europe“, smatra.

Govoreći o troškovima, izdvojio je primjer nuklearne elektrane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koju je gradila Južna Koreja, te kineskih projekata koji se realiziraju u svega pet godina.

„Hrvatska ima pozitivno iskustvo s NE Krško i stručni potencijal za razvoj vlastitog nuklearnog programa“, zaključio je Čorak.