Gradonačelnik je kazao da mu detalji porezne reforme koju najavljuje Vlada nisu predstavljeni te da može komentirati samo ono što se pojavljuje u medijima. Predstavljanje je, podsjetimo, najavljeno za idući tjedan.

'Nije točno to da gradovi nisu planirali suficit. Zagreb je planirao. Prvi put u povijesti planirao je suficit u 2022. godini. Bili smo u obvezi zbog prethodne vlasti Bandić-HDZ, koja je imala nezakonit deficit pet godina zaredom. Nas je ta vlast obvezala da planiramo suficit kako bismo smanjili kašnjenja Grada u plaćanju svojim ustanovama', rekao je Tomašević.

Dodao je da suficit moraju ostvariti tri godine zaredom kako bi došli na nulu u kašnjenju s plaćanjima.

'Ne možemo to financirati kreditom, moramo planirati suficit. Planiran je i ostvaren od pola milijarde kuna u 2022., a tako mora biti u 2023. i 2024. i tek onda smo na nuli. Ako su se povećali prihodi od poreza na dohodak gradovima, povećali su se i troškovi u istom tom iznosu zbog inflacije', naveo je Tomašević, istaknuvši da su i troškovi rada samo u gradskim ustanovama povećani za 200 milijuna kuna.

Izrazio je zabrinutost zbog ukidanja prireza jer smatra da bi gradovi mogli kompenzirati to povećanjem poreza na dohodak.

'Onda se postavlja pitanje čemu sve to? Zašto ne ostane prirez ako gradovi mogu kompenzirati? Ono što me brine je utrka gradova prema dolje koji će imati nižu stopu poreza na dohodak kako bi privukli građane da žive tamo. To će dovesti do različitih cijena javnih usluga. Naprimjer, Zagreb trenutno s milijardu kuna subvencionira javni prijevoz. To je iznos cjelokupnog prireza. Oni ne subvencioniraju prijevoz za sebe, nego i za sve okolne gradove. Jer cijena karte ista je i za stanovnike Svete Nedelje i Velike Gorice. Ako dođe do utrke, moglo bi se dogoditi da građani Zagreba kažu - zašto mi subvencioniramo za ove iz drugih gradova? Sve cijene ustanova, od kazališta do ZOO-a, su subvencionirane. To me brine. Pričekat ću da vidim detaljnu prezentaciju', kazao je Tomašević.

Upitan što će se dogoditi ako se ukine prirez, Tomašević je rekao da će se morati povećati stopa poreza na dohodak ako se želi zadržati sadašnje cijene javnih usluga.

Govoreći o puknuću magistralnog cjevovoda, iz kojeg je voda poplavila postrojenja HEP Toplinarstva, uslijed čega zapadni dio grada već nekoliko dana nema tople vode, Tomašević je kazao da ne misli da je plodonosno nastaviti se prepucavati na ovu temu.

'Ključno je da građani dobiju toplu vodu, a kada će je dobiti, odgovor na to mora dati HEP. Informacija koju imam je da je do puknuća magistralnog cjevovoda došlo zbog radova koje izvođač radi za HEP. Policija je ta koja će utvrditi što se dogodilo. Ako je do toga došlo zbog Vodoopskrbe, platit će polica osiguranja ViO-a. Što se tiče tople vode, bilo bi dobro da se razluči što je povezano s puknućem u petak od onoga što je s radovima na vrelovodnoj mreži', naglasio je.

Pohvalio se da će do kraja lipnja iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu javnih zgrada stradalih u potresu povući oko 180 milijuna eura.

'Kad smo preuzeli upravljanje gradom, zatekli smo dva milijuna eura prijavljenih projekata. Potrošit ćemo oko 180 milijuna eura, što je sto puta više nego kada smo preuzeli upravljanje. Treba naglasiti da se ovim novcem nije mogla obnavljati sportska infrastruktura koja je stradala i da ćemo to morati iz proračuna. Riječ je o 200-tinjak projekata, od škola, mostova, vrtića, obrade građevinskog otpada koji je nastao nakon potresa. Itekako smo zadovoljni poslom koji smo obavili', zaključio je.