Najvažnija točka dnevnog reda posljednje sjednice zagrebačke Gradske skupštine je prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2026. i projekcije za 2027. i 2028. godinu. Ukupni proračun Zagreba za 2026. kojeg predlaže gradonačelnik Tomislav Tomašević raste 2,1 posto i iznosi 3,15 milijardi eura, a proračun u užem smislu raste 1,5 posto i iznosi 2,28 milijardi eura.

Oporba je podnijela ukupno 45 amandmana pa se očekuje nešto dulja rasprava o ovom važnom pitanju.

Na dnevnom redu je, između ostalog, izmjena i dopuna zaključka o dugoročnom zaduživanju Grada od 206.910.000 eura kod Europske investicijske banke koji će se još koristiti u 2026. u iznosu od 99.524.000 eura, te prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Zagrebačkom holdingu na dugoročno zaduživanje za Zeleni kredit u iznosu od 56.000.000 eura.

Po hitnom postupku predlaže se da se od 1. siječnja 2026. za oko 10 posto povećaju cenzusni pragovi za utvrđivanje mjesečnog iznosa sudjelovanja roditelja/skrbnika u cijeni redovitog programa vrtića.

Odbačeno propitivanje procedura u aferama

U hitnom postupku je zastupnica Liberala Dina Dogan predložila donošenje odluke o propitivanju procedura Grada Zagreba prilikom utvrđivanja nepravilnosti u Psihijatrijskoj klinici sv. Ivan te u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima. Navedeno je kako su dokumentaciju o nepravilnostima u klinici najprije dostavljeni upravi klinike, a tek potom Gradskoj upravi, koja navodno nije podnijela kaznenu prijavu. Zbog toga se propituje rad gradskih institucija u ovom slučaju, kao i pitanje transparentnosti postupka u slučaju USO-a.

"Što se tiče tri prijedloga zaključaka kluba zastupnika Liberala, očito su politička provokacija i nema razloga za njihovu hitnost, jer su došli jučer navečer. Što se tiče klinike sv. Ivan, uhićenje ravnatelja bilo je 20. studenog, pet dana kasnije se u redovni postupak moglo poslati bilo što, kao ni prije tjedan dana, nego jučer jer vam je palo na pamet raditi provokaciju.

Kao drugo, spominjete neke strojeve u Holdingu koji su, kao, naručeni bez potrebe. Postoji stručna komisija unutar Holdinga koja procjenjuje nabave strojeva unutar zadanih specifikacija.

Što se tiče USO-a i imovinskog zahtjeva, rekao sam da ćemo se ponašati u skladu sa zakonom po pitanju imovinskih zahtjeva i da ćemo reagirati kad za to dođe na vrijeme, jer optužnica tek treba doći na sud, pa to tek treba biti utvrđeno na sudu.

Ovi zaključci koje ste sklepali na brzinu su mimo poslovnika, jer traži obrazloženje gradonačelnika u roku od 15 dana, što je mimo poslovniku. Što se tiče sv. Ivana, prijava je u DORH stigla 31. listopada", odgovorio je Tomašević na zahtjev Dine Dogan.

Ona mu je poručila da će i on jednog dana biti u oporbi pa da će i na svojoj koži osjetiti kako je to kad ne dobije tražene odgovore.

"Gradska skupština može tražiti nešto od graodnačelnika, ali ne od gradskih ureda, tako je po Statutu Skupštine. Također, od gradonačelnika se to može tražiti u roku od 30 dana, a ne 15 dana kao što ste tražili", poručio joj je predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić.

Svi prijedlozi Dine Dogan na kraju u izglasavanju članova Skupštine nisu prihvaćeni.

Obnova kina Europa na čekanju

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet, odgovorio je na pitanje zastupnika o obnovi kina Europa. Istaknuo je kako izvođač radova još nije uveden u postupak, jer bi trebalo skidati krov kina, za što je potrebna dizalica koju nemaju gdje smjestiti.

Lokacija je nađena u Prolazu sestara Baković, ali se nalazi iznad podruma u vlasništvu Državnih nekretnina koji je u zakupu. Grad Zagreb je odlučio preuzeti zakup i urediti podrum nakon radova. Obnova kina Europa trebala bi biti gotova 19 mjeseci nakon uvođenja izvođača u radove.

Korlaet je odgovorio i na pitanje o čestom pucanju vodovoda uz Slanovečku cestu u Gornjoj Dubravi, zbog čega građani Markuševca, Dankovca i okolnih naselja često ostaju bez vode. Otkrio je da je vodovod izgrađen u šezdesetima i 20-ak godina kasnije spojen na gradski vodovod, koji ima jače tlakove.

Pripremljena su tri projekta rekonstrukcije i izgradnje vodovoda. Za jedan projekt je ishođena građevinska, a za preostala dva su ishođene lokacijske dozvole. Ovog ljeta su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Graodnačelnik Tomašević je objasnio da postoje tri različita javna natječaja za Advent. Jedan natječaj propisuje prijaviteljima da prijave program i sadržaj, drugim natječajem dio ugostiteljskih kućica ide u aukciju, a postoje i natječaji Grada Zagreba te natječaju Ustanove priroda Grada Zagreba.

Špijuniranje građana?

Na pitanje o povećanju sredstava za javnu komunikaciju i usluge press-clippinga za koje je predviđeno 85.000 eura, Tomašević je rekao da se radi o uobičajenoj usluzi koju koriste sve državne, javne i lokalne jedinice, koju su koristile i prethodne garniture vlasti.

Dodao je da time gradske vlasti dobivaju informacije o projektima ili problemima koje je potrebno riješiti. Marija Selak Raspudić tvrdi da je dosad za to predviđeno 26.000 eura, a sada je 85.000 eura te smatra da se to koristi za špijunažu građana.

Zastupnica Milka Rimac Bilušić tvrdi da su sporne cijene tih usluga, ali i činjenica da se očito one koriste za peglanje imidža i skrivanje afera.

"2020. godine vrijednost press clippinga bila 31.000 eura, to je zbog inflacije do 2024. skočilo na 44.000 eura, a u sljedeće dvije godine je još manje, jer je sve skupa 85.000 eura, za dvije godine. Svi zastupnici će dobiti uvid u press-clipping", poručio je Tomašević.

'Građani ionako plaćaju neisplativu žičaru'

Trpimir Goluža podsjetio je Tomaševića da je na vlast došao tvrdnjama o korupciji u izgradnji sljemenske žičare da bi se sad počeo njome hvaliti i nuditi besplatan prijevoz građanima. Tomašević je podsjetio da je podnio kaznenu prijavu, ali da je sve na kazneno-pravnim institucijama. Podsjetio je da žičara nije mogla dobiti uporabnu dozvolu te da je išla u adaptaciju kako bi se smanjila buka.

Istaknuo je da građani ionako kroz proračun plaćaju žičaru koja nikad neće biti isplativa, pa im je zato omogućio besplatan prijevoz kako im ne bi dvaput isto naplatio. Podsjetio je i na sudski spor protiv Elektroprojekta koji se vodi na Trgovačkom sudu.

Golužu je zanimalo kako tvrtke koje je Tomašević ranije prozivao za korupciju danas dobivaju najunosnije gradske projekte. Tomašević je poručio da se poslovi dobivaju putem otvorenog postupka javne nabave. "Bez obzira što ja mislim o toj formi, posao će dobiti tvrtka koja je zadovoljila sve kriterije javne nabave", rekao je Tomašević.

Zastupnica Dragana Turkalj optužila je Tomislava Tomaševića da štiti Gorana Đulića kojeg je nazvala neformalnim ministrom sporta u Zagrebu, iako je optužen za trgovinu utjecajem zbog degradacije i pritisaka prema zaposlenicima USO-a koji su svjedočili u aferama vezanima uz tu ustanovu.

Tomašević je podsjetio da zviždače štiti zakon, ali i da je uvedena platforma Zviždač te sustav za transparentnost financiranja. Što se tiče Đulića, rekao je da se sud mora očitovati o sadržaju optužnice. Na teret mu se stavlja da je namjerno degradirao neke zaposlenike kako bi se osvećivao USO-u. Podsjetio je da su iz kluba zastupnice Turkalj kritizirali postavljanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Turkalj je podsjetila da su Tomaševića iznosili iz skupštine kad je propitivao Bandićeve afere te je zapitala kako su reagirale zastupnice Možemo na uhićenja Vilija Beroša i Andrije Mikulića.

'Grunfovski proračun'

Mislav Herman je upitao Tomaševića je li novi proračun slagan po Grunfovoj tezi - najbolji porez je onaj koji se ne smanjuje. Spomenuo je rast proračuna od 170 milijuna eura te 111 milijuna eura bespovratnih sredstava za obnovu voznog parka ZET-a. Priupitao ga je i hoće li smanjiti maksimalnu stopu poreza na dohodak.

Tomašević je podsjetio da Grad Zagreb ima 330 proračunskih korisnika, što je više nego ih ima RH. Uz to, subvencioniraju se troškovi javnog prijevoza, brojne socijalne mjere i naknade te vrtići. Iz proračuna se financiraju bazeni u Španskom, Sarajevska, možda i Heinzelova, stadion u Kranjčevićevoj. S time da proračun raste za 2,1 posto, a predviđena stopa inflacije za sljedeću godinu je 2,8 posto. Zato se ne može spustiti stopa poreza na dohodak.

Herman se upitao kako se u Rijeci može sniziti porez na dohodak, iako taj grad mora dijeliti prihode sa županijom, za razliku od Zagreba.

Zastupnica Rimac Bilušić podsjetila je da HDZ nije glasao za smanjenje stope poreza na dohodak, niti za proračun u Rijeci, a Vlada istodobno nije povećala osobni odbitak od poreza za građane.

Rijeka je završila u deficitu na polugodištu, a Grad Zagreb nije, podsjetio je Tomašević, dodavši da je Rijeka povećavala nekoliko puta cijenu komunalnih usluga, a Zagreb nije.

To je ujedno bila i uvertira u raspravu o prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu te prijedloge projekcija za 2027. i 2028. godinu koja je započela nakon gotovo sat vremena stanke.

"U proteklom razdoblju je u cijelosti stabilizrana financijska situacija, poboljšana likvidnost, pokriven preneseni manjak i nema kašnjenja prema dobavljačima u Gradu Zagrebu. Pojačana je i transparentnost. Gornja razina zaduženja se s 20 posto spustila na 8 posto, imali smo 2021. 180 milijuna eura manjka, krajem 2024. je na 118 milijuna eura, obveze prema dobavljačima su bile 70-ak milijuna eura sad su gotovo na nuli.

Sve su to prepoznale kreditne institucije koje su nam nakon 13 godine rejtinga "smeća" dale investicijski rejting. Ovaj proračun se temelji na uređenim financijama. Predlaže se proračun u visini od 3,154 milijarde eura, što je 2,1 posto više te je prilagođen procjenama stope inflacije od 2,8 posto i rast BDP-a od 2,7 posto.

Najznačajniji je prihod od poreza na dohodak koji se planira u visini od 1,55 milijardi eura. Iz EU fondova se planira povući 113 milijuna eura. Kreditno zaduženje se kreće na visini od 190 milijuna eura, a više od pola iznosa se odnosi na već postojeće kreditno zaduženje za koje je vlada dala potpis u lipnju 2024. godine.

Što se tiče rashodne strane, u programu kapitalnih ulaganjau su sredstva planirana u iznosu većem od 300 milijuna eura, to se odnosi na objekte obrazovanja, zdravstva, socijale, spomeničke zaštite i priuštivog stanovanja. Za školske objekte izdvajamo 28 milijuna eura, a za predškolske 73 milijuna eura.

Radimo na Paromlinu, Kranjčevićevoj, Kino Europa, radimo pruge i imamo u planu izgradnju novih prometnica. Na uredu za kulturu imamo 35,4 milijuna eura predviđenih za cjelovitu obnovu kulturnih objekata. Većina tih sredstava dolazi iz NPOO-a.

Grad je napravio veliki iskorak u ostalim područjima. Podižu se sredstva za sve socijalne usluge, kulturne programe, inkluzivnost djece s teškoćama u razvoju, stipendije, laboratorije i kabinete na fakultetima, nabavljamo laboratorij za kakvoću zraka, nova vozila hitne pomoći, novih 8000 stabala, ugradnju solara, nabavku 20 novih tramvaja, ozelenjivanje nadstrešnica i digitalizaciju javnih usluga.

Ovo je proračun financijske stabilnsoti, uravnotežen je i to je proračun čije bi benefite trebali osjetiti svi građani", rekla je v.d. pročelnice za financije Danijela Juroš Pečnik.

Pet amandmana HDZ-a

Prije izglasavanja, klub HDZ-DP-HSU je obrazložio svojih pet amandmana na proračun. "Tendencija proračuna je da imate 170 milijuna eura više od poreza na dohodak. Naši amandmani su išli na to da dio tog prihoda vratimo umirovljenicima, roditeljima i novorođenčadi.

Prvi dodatak je jednokratni dodatak za umirovljenike s mirovinama do 540 eura, kojih je 11.200, dobili bi 200 eura, svi umirovljenici do 800 eura bi dobili 120 eura, a oni s mirovinama do 1070 eura bi dobili 80 eura. Ovim amandmanom bi bilo obuhvaćeno 85 posto umirovljenika.

Drugi amandman je formiranje kutka za umirovljenike. Treći amandman se veže uz novorođenu djecu. Grad Zagreb sad daje 600 eura, a mi bismo to za prvo dijete povisili na 900 eura, za drugo 1200 eura, a za treće ili više djece 1500 eura.

Još jedna mjera su dječji vrtići, imamo oko 36.000 djece koje idu u vrtiće. Grad Zagreb u proračunu korištenje vrtića košta 201 milijun eura, a s ovom mjerom bi svoj djeci koja idu u gradske vrtiće omogućili besplatni vrtić i za to bi trebalo izdovjiti 15 milijuna eura. Što se tiče djece koje idu u gradske i privatne vrtiće, roditelji bi dobili vaučer od 60 eura", poručili su iz tog kluba zastupnika.

14 amandmana SDP-a

Matej Mišić je izvijestio o dijelu amandmana SDP-a. "Dva iznimno bitna amandmana koja su usvojena tiču se djece vrtićke dobi i osnovnoškolaca. Prvi amandman je povećavanje sredstava za imovinsko-pravnih odnosa za zemljište nove OŠ Blato. To je naselje jedno od najveće rastućih u Zagrebu. Osigurali smo veći broj osiguranih ustanova u GČ Novi Zagreb Zapad. Smatrali smo nužnim sa 790.000 eura ubrzati postupak izgradnje OŠ Blato.

Drugi amandman je vezan za vrtić u Kupinečkom Kraljevcu s 200 djece predškolske dobi, koja odlaze u vrtić izvan svog naselja. Sa 100.000 eura rješava se projektna dokumentacija, kako bi i taj vrtić bio izgrađen", rekao je Mišić, a zatim riječ prepustio Jošku Klisoviću.

"Idemo u izgradnju novih domova za starije, ali SDP ide sa svoja dva amandmana. Inzistiramo na izgradnji domova u Prečkom i Španskom. Za Špansko želimo 500.000 eura dodatnih sredstava te 390.000 eura za Prečko. Smatramo da treba uključiti dodatna sredstva za širenje kapaciteta za palijativnu skrb i tu tražimo 500.000 eura, jer nije predviđen nijedan euro", poručio je Klisović.

Predloženo je i uvođenje mjere koja bi koštala 60.000 eura, a uključuje subvenciju kupnje naočala jednom godišnje za mlade do 18 godina, korisnike odluke socijalne skrbi s prebivalištem na području Grada Zagreba te oni čiji roditelji imaju pravo na bilo koju naknadu.

Amandmani Liberala

Gabrijela Bošnjak je obrazložila amandmane Kluba zastupnika Liberala. Oni su podnijeli 17 amandmana i dva prijedloga promjena i dopuna programa. Upozorili su da se često ne zna tko dobiva sredstva, po kojim kriterijima i s kojim učinkom.

"Građani glavnog grada plaćaju više nego u većini gradova, a zauzvrat ne dobivaju ni bržu, kvalitetniju i transparentnu uslugu. U proračunu nije planiran nijedan novi dom za umirovljenike. Vidljiv je rast troškova administracije, sustav postaje skuplji, a ne i učinkovitiji", rekla je Bošnjak te kritizirala proračun što se za gradske kulturne ustanove izdvaja gotovo isti trošak kao i za druge kulturne ustanove koje nisu u gradskom vlasništvu. Tražila je i jasnije prikazivanje troškova u sportskom segmentu, dok se u zdravstvu posvetila prevenciji i osnovnoj skrbi.

Dina Dogan je dodala da amandmani koštaju 50,5 milijuna eura. Povukli bi novac iz kulturnih ustanova kojima grad nije osnivač prema socijalnim mjerama.

Zajednički amandman SDP-a i Možemo

Iva Ivšić je zatražila da se izradi digitalna baza podataka kolektivnih ugovora i drugih akata koji se tiču radnih mjesta, uvjeta i prava, kako bi se povećala transparentnost te se otvori prostor za sindikate i javnost da počnu s nadzorom, kako bi se popravila kvaliteta rada i upravljanja.

Dvoznamenkasti broj amandmana Marije Selak Raspudić i nezavisnih

Ukupno su predložili 14 amandmana. Prvi je osiguravanje besplatnog javnog prijevoza za učenike starije od 18 godina, ali i studente. Drugi se tiče izrade plana za uvođenje prehrane u srednje škole, što je prihvaćeno. Traži se i izgradnja nove gradske sportske dvorane. Tražili su i povećanje sredstava za zamjenu kućnih ložišta, ali i postavljanje novih mjernih stanica za kvalitetu zraka. Jedan amandman se tiče i obeštećenja za zakupce na Dolcu.

Jedan od amandmana se tiče i povećanja naknada za bolovanje zbog njege djeteta u iznosu od 10 eura dnevno za svaki dan korištenja bolovanja. Predloženo je i opremanje prostorija vrtića i škola za rad s darovitom djecom te izgradnja dodatnih 30 nadstrešnica na stanicama ZET-a. Predloženo je i osiguravanje solidarnog stana za pacijente kojima su transplantirani organi.

Marija Selak Raspudić je poručila da se zadnji amandman tiče Gorana Đulića te je optužila Tomaševića za licemjerstvo te da slijedi iste standarde u Zagrebu, koje Možemo zahtijeva u Saboru. Amandman se tiče zaštite zviždača.

Bivši ministar financija i gradski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je da su ranije privatnije investicije iznosile 6 milijardi investicija, dok su gradske investicije iznosile 200 milijuna eura. Zbog toga su, kaže, nastale prometne gužve te nedostaje vrtića i škola. Poslao je poruku Tomaševiću da okrenu investicijsku sliku kako bi grad bio iznad vode. U zadnje dvije godine su investicije otišle na milijardu eura te dodao da je to 1,5 posto gradskog BDP-a.

"Ne možemo održati standard grada ako to ne bude dva do tri posto BDP-a grada. Moramo imati suradnju države. Ona će se morati odreći dijela prihoda i prepustiti ga gradu Zagrebu", rekao je Lalovac te dodao da Grad mora uduplati vlastite javne investicije.

Upozorio je da porez na dohodak neće biti dovoljan te je usporedio 1,7 milijardi eura prikupljenog poreza na dohodak u Zagrebu s 2,8 milijardi prikupljenih u cijeloj Hrvatskoj po pitanju poreza na dobit.

Uskoro opširnije...