potiho IMENOVAni

Tko su zapravo tvrdi konzervativci u Nacionalnom vijeću za odgoj i obrazovanje

29.05.2017 u 15:04

Bionic
Reading

U sjeni prošlotjednog imenovanja Jasminke Buljan Culej šeficom Ekspertne radne skupine (ERS) i članova ERS-a za kurikularnu reformu prošao je prijedlog Vlade da za nove članove Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO) imenuje osmero novih ljudi. Njih još mora potvrditi Sabor i ništa tu ne bi bilo sporno, jer je starim članovima istekao mandat, da od njih osam čak šest ne dolazi iz konzervativnih krugova. Neki od njih protivili su se i samoj reformi u bilo kojem obliku

Za nove su članove predloženi Neven Hrvatić za predsjednika te Valentina Jerković, Suzana Vuletić, Eva Kirchmayer Bilić, Ljiljana Klinger, Ivana Katavić i Đuro Blažek.

Jasna Krstović, donedavno predsjednica Vijeća Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO), za N1 televiziju otkrila je kako uopće nema kriterija po kojem se ljudi biraju, niti se zna točno tko to radi. 'Nema posebnih kriterija, niti je igdje zapisano tko unutar Ministarstva bira ljude i po kojem kriteriju, osim onih što su navedeni u javnom pozivu', kazala je Krstović.

Osim osam predloženih, u NVOO-u su do ožujka 2019. članovi koji su imenovani još za vlade Zorana Milanovića. Riječ je o Vlatki Domović, Goranu Sučiću, Viktoriji Nevistić, Daliboru Sumporu, Josipu Kličinoviću, Ani Štefanec i Marijanu Šimegu.

Neven Hrvatić, predsjednik NVOO-a, profesor je na Odsjeku pedagogije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i član Odbora HBK za pastoral Roma.

Valentina Jerković u kampanji udruge U ime obitelji agitirala je da se na referendumu o braku zaokruži ZA, odnosno da u Ustav uđe to da je brak samo zajednica između muškarca i žene. Uz to je predsjednica riječkog ogranka HRAST-a, nekadašnjeg partnera HDZ-a dok su bili u Domoljubnoj koaliciji.

Suzana Vuletić profesorica je na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Poznat je njezin istup iz 2013., kad se obrušila na crnohumornu komediju, film Vinka Brešana 'Svećenikova djeca', tvrdeći među ostalim da 'vrijeđa sva plemenita nastojanja i dobrotu svećenstva', kao i da 'Crkvu, vjeru i njene provoditelje, svećenike, prikazuje kao krajnje devijantne osobe' te da 'pobožni vjerski puk prezentira kao primitivnu masu, bez vlastitih egzistencijalnih stavova i odgovornosti'.

Alexander Buczynski povjesničar je i izvanredni profesor na Odjelu za povijest Hrvatskih studija. Njegovo ime našlo se na listi 77 povjesničara koji su potpisali pismo potpore Zlatku Hasanbegoviću, tadašnjem ministru kulture u veljači 2016.

'Kako je nestala glazba?' 

Eva Kirchmayer Bilić profesorica je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i članica HRAST-a, a svojedobno je na jednom portalu, govoreći o trendovima u glazbi, kazala da su glazbenici poput Bacha i Händela morali poznavati cijeli svemir, svu fiziku, matematiku, kemiju, biologiju, astrologiju svijeta, da bi mogli stvarati glazbu. 'Dakle oni su osluškivali sklad prirode, Boga i svega stvorenoga da bi stvorili glazbu koja je u skladu s prirodom i čovjekom (…) Nakon Francuske revolucije svijet se okreće od Boga i svega stvorenoga i glazba prestaje biti glazba. Glazbom se bave ljudi koji nemaju nikakvog pojma o njenom utjecaju na čovjeka, čak ne poznaju ni note. Tako je stvarana glazba destrukcije koja traje do danas (…).'

Njezino imenovanje posebno je sporno HNS-u, koji tvrdi da je zagovornica korištenja pozdrava 'Za dom spremni', uz obrazloženje da je to 'istinska i iskonska hrvatska poruka, najdubljeg i najpozitivnijeg naboja'.

Ljiljana Klinger, ravnateljica Osnovne škole Matija Gubec iz Zagreba, javno se protivila reformi obrazovanja, tvrdeći da je skupa.

'Mislim da situacija nije tako konfuzna kako se o tome javlja u medijima. Ne slažem se ni s ocjenom da je školski sustav loš. Najveći hrvatski proizvod je hrvatsko znanje, a to ne znači da se obrazovni sustav ne treba unapređivati, ali ja sam protiv reforme sustava jer je ona jako skupa', kazala je Klinger gostujući u 'Otvorenom' u rujnu 2015.

Što zapravo radi Vijeće? 

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da je Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje stručno je i strateško tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj, predlaže mjere, aktivnosti i strategije razvoja obrazovanja te se brine o razvoju nacionalnog kurikuluma...

Sastavljeno je od 14 članova plus predsjednik od čega šest članova treba biti iz reda sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest članova iz reda odgojno-obrazovnih radnika iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te dva člana izvan sustava odgoja i obrazovanja. Predsjednik i članovi biraju se na mandat od četiri godine, a imenuje ih Sabor na prijedlog Vlade nakon javnog poziva.