DEČKI IZ KUMA

Tko su uhićeni poduzetnici s kreditima HPB-a?

mafija

mafija

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Pojedinci uhićeni u akciji Bankomat koji nisu radili u Hrvatskoj poštanskoj banci imaju, prema prvim spoznajama, vrlo zanimljive poduzetničke biografije. Dojam je da je riječ o ne previše poznatim, ali vrlo ozbiljnim igračima u nekretninskom biznisu

O Svetomiru Gadži i Oliveru Beidengelu može se reći da nisu poduzetnička imena poznata široj javnosti, ali su već bili pod posebnim povećalom lokalne zajednice i lokalnih medija. Dubrovački vjesnik prozvao je Gadžine i Beidengelove tvrtke (Dakma i Dignitas) za sumnjivo visoke promete malih tvrtki u stanovima i milijunske makinacije sa zemljištem.

Gadže i Beidenegl bili su upleteni i u jednu od većih afera što se tiče GUP-a Grada Dubrovnika. Naime, za njegova donošenja u prosincu 2005. godine tadašnja gradska uprava na čelu s bivšom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom iznenada je unijela područje Čemprijesa na otoku Šipanu kao turističku zonu.

Prije toga, na javnoj raspravi, ta se turistička zona nije niti spominjala, a dubrovačka se javnost dignula na noge jer je riječ o golemu području gdje se planirano sagraditi turistički kompleks kapaciteta 1500 postelja. Gadže je tada bio na čelu tvrtke Eurobenz, koja je od tvrtke Zagorske šume kupila 43 hektara Čemprijesa. Jedan od partnera u Zagorskim šumama bio je Željko Knapić, varaždinski poduzetnik koji je postupno otkupljivao zemlju od stanovnika Šipana.

Knapić je tvrdio da je zemljište izgubio jer je 'bio iskamataren', a Gadže je Čemprijese preprodavao među nekoliko tvrtki kojima je vlasnik bio upravo on, a partner njegov stari prijatelj Beidengel. Upravo je Beidenegl sklopio ugovor o prodaji Čemprijesa sa švicarskom tvrtkom Jupiter Adria u kojoj se i zaposlio.

Rizičnih plasmana u HPB-u zaista je bilo napretek. Primjerice, banka jeodobrila kredit KIO Orahovici u vrijednosti 150 milijuna kuna zamodernizaciju tvrtke iako je već tada bilo jasno da je poslovanjekrajnje upitno. Kredit od 27 milijuna usmjeren je bio i prema SMS-u, au moguće rizične kredite svrstao se i onaj Fantazija grupi jer jeprojekt još uvijek financijski upitan. No zanimljivije je sada što jevelik novac plasiran i osobno Borisu Šimuniću, bivšem djelatniku iosnivaču Fantazija projekta.

Zatim, kredit je dan i Adriatica.netu, propalom touroperateru kojisada i državne tvrtke spašavaju. Banka se izložila i za Spačvu, za kojuje znano da financijski podupire HDZ. Također je spornim ocijenjen ikredit za vile u Blatu. Da je 'naređenih' kredita bilo mnogo, Proteganije opovrgnuo te je nedavno jednom tjedniku priznao da je bio podpritiskom plasirati kredite pojedincima, kako pravnim, tako i fizičkimosobama.


Iako su se u priči s Čemprijesima spominjali mnogi dubrovački i hrvatski moćnici, poput Pera Vićana i Zdravka Mamića, nikada nije dokazana umiješanost nijednog od njih. Dubrovački vjesnik tvrdio je da je Gadže u prenamjeni zemljišta uspio uz pogodovanje lokalnih struktura, a na osnovi usmenih obećanja lokalnih moćnika o prenamjeni zemljišta ishodio je pozamašan kredit HPB-a. Dubrovački je vjesnik tvrdio da je dio tog novca završio u privatnim džepovima.

Gadžu i Beidengela čak su u Dubrovačkom vjesniku dovodili u vezu sa Zoranom Pripuzom, navodnim šefom kriminalne skupine 'dečki s Knežije'. Oni su, pak, Dubrovačkom vjesniku uzvratili tužbom koju su navodno dobili iz formalnopravnih razloga dok su mnogi elementi inkriminirajuće priče ostali nerazjašnjeni.

Gadže je prodao svoju tvrtku Eurobenz poznatom hercegovačkom poduzetniku Milanu Lučiću, a Beidengel je nakon angažmana u Jupiter Adriji navodno bio okupiran projektom za norveške investitore u Istri. Gadže i Beidengel te njihovi lokalni pločanski partneri okupljali su se, prema tvrdnjama Dubrovačkog vjesnika, u kafiću Kum.

Gadže je bio ključno ime u tvrtkama Dakma (trgovina naftom i derivatima), Eurobenz i Lega, a Beidengel također u Dakmi, Sextusu, Udecimusu, Temelumu, Septimusu, Tetriusu i Tolemausu. Spominjao se svojedobno čak i kao predsjednik sportskog društva u Pločama.

Poduzetnik Boris Šimunić, koji je 2006. godine na licitaciji kupio 26 posto samoborskog Šmidhena, dobio je od HPB-a nekoliko kredita. Protega, Sladonja i Kirinić odobrili su mu, kako ih se tereti, čak 53 milijuna kuna, i to kao fizičkoj osobi. Nije poznato je li Šimunić pritom uopće ispunio odgovarajuće formulare. U svakom slučaju prilikom odobravanja kredita izostale su bilo kakve provjere i davanja potrebnih jamstava.

Dapače, i kada nije vraćao dospjela potraživanja, banka mu je odobravala nove nenamjenske kredite. Inače, prvi nenamjenski kredit od 30-ak milijuna kuna odobren mu je neposredno nakon što je sredinom 2006. kupio spomenuti dio u izletištu Šmidhen za 34 milijuna kuna. Da bi podmirio samo kamate za taj kredit, opet mu je HPB odobravao nove kredite, pa se glavnica popela na više od 50 milijuna kuna.

Svetislav Gadža, vlasnik hercegovačkog Eurobenza i tvrtke Šport Jadran Trade iz Ploča, također se nije morao previše potruditi da osobno, ne njegova poduzeća, dobije više od 60 milijuna kuna kredita, s time da je ipak ponudio određenu garanciju putem upisa hipoteke na nekretnine.

Oliveru Beindeneglu i Ivanu Galiću
HPB je uz već spomenute pogodnosti također odobrio milijunske kredite. Na račun Beindenegla 2007. je sjelo 20-ak milijuna kuna nenamjenskog kredita, za koji su mu osumnjičeni bivši članovi uprave banke kasnije u više navrata 'izlazili u susret' vezano za odgodu otplate.

Galić je pak ishodio oko 2,5 milijuna kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi