Potrošnja alkohola u Europskoj uniji smanjila se u većini članica posljednjeg desetljeća, no novi podaci pokazuju da neke zemlje idu u potpuno suprotnom smjeru
Najnovije izvješće 'Health at a Glance 2025' Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) otkriva da su Portugal, Španjolska i Rumunjska u razdoblju od 2013. do 2023. godine povećali godišnju potrošnju alkohola za dvije ili više litara po stanovniku.
Prosječna godišnja potrošnja u zemljama OECD-a u 2023. godini iznosila je 8,5 litara čistog alkohola po osobi. Šest zemalja EU-a zabilježilo je brojke ispod te razine, a najmanje se pilo u Grčkoj - 6,6 litara po glavi stanovnika.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se države s najvišom potrošnjom: Rumunjska, Portugal i Latvija, sve s više od 11,5 litara godišnje po stanovniku, piše Euronews.
vezane vijesti
Koliko piju Hrvati?
Hrvatska se pak po količini popijenog alkohola našla na 16. mjestu od 25 zemalja. U 2022. godini u prosjeku je svaki Hrvat stariji od 15 godina pio 10,8 litara alkohola godišnje, a 2013. samo nešto manje, 10,6 litara.
U većini europskih država bilježi se pad potrošnje alkohola. Belgija i Litva zabilježile su najveći pad i u prosjeku su smanjile njegovu konzumaciju po stanovniku za 2,5 litara između 2013. i 2023. godine.
Suprotan trend vidljiv je u Portugalu, Španjolskoj i Rumunjskoj, gdje se u istom razdoblju potrošnja povećala za dvije litre ili više.
Europska unija ostaje regija s najvećom konzumacijom alkohola na svijetu, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ali i regija u kojoj je rak vodeći uzrok smrti.
Hrvati nisu skloni binge drinkingu
Konzumacija alkohola značajno povećava rizik od nekoliko vrsta karcinoma, među kojima su rak usne šupljine i grla, jetre, debelog crijeva i dojke.
Prema podacima OECD-a, u 2023. godini 27 posto stanovništva starijeg od 15 godina u prosjeku je najmanje jednom mjesečno konzumiralo velike količine alkohola u kratkom vremenu (tzv. binge drinking).
Tome su najskloniji Grci, Irci i Šveđani - više od 40 posto njih to radi, a najniže stope binge konzumacije alkohola prijavile su Mađarska, Slovenija i Hrvatska - manje od 15 posto.
Počinje li se piti sve ranije?
Podaci OECD-a pokazuju zabrinjavajući trend među djecom: postotak 11-godišnjaka koji konzumiraju alkohol porastao je s četiri na pet posto između 2018. i 2022. godine.
U prosjeku je u posljednjih mjesec dana alkohol pilo pet posto jedanaestogodišnjaka te 15 posto trinaestogodišnjaka.
Najviše stope konzumacije kod djece od 11 godina zabilježene su u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Rano započinjanje i učestala konzumacija alkohola povezuju se s ozbiljnim posljedicama: pogoršanjem mentalnog zdravlja, padom kognitivnih funkcija i znatno većom vjerojatnošću razvoja problema s opijanjem u odrasloj dobi. Što se tiče srednjoškolaca, više od 35 posto petnaestogodišnjaka u Danskoj, Mađarskoj i Bugarskoj prijavilo je da se više puta napilo, a Portugal je imao manje od 10 posto takvih slučajeva.
Djevojke se izjednačile s dečkima
Unatoč ukupnom padu, alkoholiziranje među adolescenticama je u porastu: udio djevojaka koje su se više puta napile porastao je s 19 posto u 2018. godini na 22 posto u 2022., a kod dječaka se ta brojka stabilizirala na 22 posto.
U 25 zemalja EU-a koje su ušle u analizu ipak je više dječaka nego djevojčica prijavilo da se napilo više puta.
Kako bi smanjile maloljetničko i prekomjerno konzumiranje alkohola, europske države uvode nove regulacije. Najnoviji primjer stiže iz Belgije, koja u okviru Akcijskog plana o alkoholu 2023. – 2025. zabranjuje njegovu prodaju na automatima, benzinskim postajama na autocestama između 22 i 7 sati te u bolnicama.
