Dilema o tome hoće li nakon odlaska guvernera Borisa Vujčića na dužnost potpredsjednika Europske središnje banke mjesto guvernera HNB-a preuzeti netko iz same institucije – a u prvom planu nalazila se viceguvernerka Sandra Švaljek – ili će doći netko 'izvana', riješena je pitijski: Ante Žigman, naime, ima (i) iskustvo rada u narodnoj banci.

Onamo će se, naime, vratiti treći put.

Svoju karijeru započeo je upravo u HNB-u kao stipendist i pripravnik u sektoru za makroekonomska istraživanja, a na poziciji analitičara ondje se zadržao od 1996. do 2000. godine. Potom prelazi u Raiffeisen banku na mjesto glavnog ekonomista, a povratkom HDZ-a na vlast vraća se u javnu upravo kao pomoćnik ministra i državni tajnik u Ministarstvu financija.

U isto vrijeme državna tajnica bila je i Martina Dalić, a 2008. godine i ona i Žigman prelaze raditi u Partner banku u vlasništvu Bože Čule.

Dalić potom postaje ministrica u vladi Jadranke Kosor i za svoju državnu tajnicu bira Natašu Mikuš Žigman, a Ante Žigman tada drugi put dolazi u HNB na mjesto savjetnika guvernera (Željka Rohatinskog, pa Borisa Vujčića) zaduženog za fiskalnu politiku.

Hanfa, Agrokor i afera Borg

U HNB-u ostaje sve do početka 2018. godine, kada biva imenovan na čelo HANFA-e.

Bilo je to osjetljivo razdoblje jer je izbila afera vezana uz Agrokor – u dijelu medija poznata i kao afera Borg, kako je samu sebe nazvala neslužbena skupina koja je sastavljala poseban zakon o dotad najvećoj hrvatskoj kompaniji. Dalić je zbog nje na koncu otišla iz Vlade, no HANFA pod Žigmanovim vodstvom nikada nije pronašla nepravilnosti niti je utvrdila da se bilo tko iz spomenute skupine okoristio povlaštenim informacijama.

Dalić i Žigmanu zajedničko je i iskustvo sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM): ona je predavala Javne financije i Osnove ekonomije, a on Osnove ekonomije i Novac i bankarstvo, i to gotovo puna dva desetljeća.

Supruga budućeg guvernera HNB-a pak bila je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja do 2023. godine, kada prelazi na mjesto direktorice Podravke, koju, dakako, tada već godinama vodi Dalić. Prošle godine Andrej Plenković povlači Natašu Mikuš Žigman natrag u javnu upravu, na mjesto ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova.

Nadzirao cijeli nebankarski sektor

U svojih osam godina na čelu HANFA-e Žigman je de facto nadzirao cijeli nebankarski sektor u državi: tržišta kapitala, osiguravajuća društva, investicijske i mirovinske fondove, leasing društva i slično. Mediji bilježe da je imovina tog sektora narasla na više od 111 milijardi eura, pa je 2024. godine voljom vladajuće većine dobio novi šestogodišnji mandat.

'HANFA će nastaviti djelovati u javnom interesu s posebnom pažnjom na održavanje financijske stabilnosti i zaštite potrošača. Očekuje nas velik posao na provedbi klimatske tranzicije u financijskom sektoru, uspostavljanju novog nadzora tržišta kriptoimovine, potpori daljnjem razvoju tržišta kapitala te održavanju stabilnosti tradicionalnog nebankarskog financijskog sektora', objavio je u svom programu rada.

Oporba i dio medija negodovali su zbog činjenice da ni za donedavnu ni za buduću Žigmanovu funkciju nije predviđen institut javnog poziva ili javnog natječaja.

U HANFA-i je kao predsjednik Upravnog vijeća svjedočio i nekim neugodnim situacijama: Državna revizija svojedobno je otkrila da je 89 njezinih zaposlenika nezakonito trgovalo vrijednosnicama, a nešto kasnije dogodio se kibernetički napad, opisan kao 'najozbiljniji sigurnosni incident u povijesti javnog sektora', u kojemu su izgubljeni brojni podaci i dokumenti o provedenim nadzorima.

Imovinska kartica

Žigman je u međuvremenu – uglavnom preko funkcije u Hrvatskoj – gradio i karijeru na međunarodnom nivou, pa je bio član Odbora nadzornih tijela, Upravnog odbora i Odbora za kontrolu kvalitete Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), gdje je između ostalog bio predsjednik Upravljačkog odbora za rizike i financijsku stabilnost. Bio je i član Odbora nadzornih tijela Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja nadzornika osiguranja (IAIS), gdje je predstavljao regiju srednje i istočne Europe te Zakavkazja.

Imovinska kartica obitelji Žigman osim po primanjima (Ante 6401,80 eura, Nataša 4527,75 eura neto) i nije odviše spektakularna: on je vlasnik stana od 90 kvadrata u Zagrebu, procijenjenog na 350 tisuća eura i djelomično kupljenog na kredit, te dviju garaža, a supruga ima kuću u Jablanovcu površine 713 kvadrata (vrijednu 250 tisuća eura, stečenu kupnjom i darovanjem), zatim livadu u istom mjestu, suvlasništvo nad vikendicom na Viru i stan u Puli od 85 kvadrata, vrijedan 200 tisuća eura.

Kazne zbog imovinskih kartica

Obitelj Žigman službeno ima tridesetak tisuća eura ušteđevine, dionice Nvidije, Tesle, Pfizera, Advanced Micro Devicesa, Intela i Hrvatskog Telekoma te državne obveznice i trezorske zapise u ukupnoj vrijednosti od 28.000 eura. Nemaju nijedan automobil u svom vlasništvu, ali imaju dva kredita s ukupnim anuitetima nešto manjim od 1300 eura mjesečno.

Prije nešto više od tri godine Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je bračnom paru Žigman konačnu sankciju zbog cijelog niza propusta u ispunjavanju imovinske kartice – od drugih dohodaka, plaće bračnog druga, dohotka od kapitala bračnog druga, nerazmjera nekretnina i neprijavljivanja, nerazmjera u prijavi obveza te neprijavljivanja vrijednosnih papira. Žigman je tada kažnjen s 1500, a Mikuš Žigman s 1800 eura.

Žigman je, osim toga, član GNK Dinamo, a supruga mu se čini klupski neopredijeljena.